Radio Sarajevo bio je prvi elektronski medij u Bosni i Hercegovini, pa tako današnji datum predstavlja i početak razvoja ove vrste medija u BiH.
Urednički kolegij Radija Bosne i Hercegovine, nasljednika Radija Sarajevo, donio je odluku da period od 10. aprila 2014. do 10. aprila 2015. godine bude proglašen godinom radija.
U razgovoru za Anadolu Agency (AA), direktor Radija BiH Milan Trivić govorio je o istorijatu ovog medija, ali i o njegovoj budućnosti i perspektivi.
Radio je godinama i evolucijom drugih komunikacijskih kanala, a posebno televizije, izgubio na svom značaju. Trivić kaže kako je radio nekada bio najširi i najbrži izvor informacija za slušaoce, jer je bilo potrebno vrijeme za štampanje novina, a televizija još uvijek nije bila dovoljno rasprostranjena.
"U ono vrijeme ljudi nisu imali prijemnike, pa su često, bar te 1945. godine, oni koji su ih imali, iznosili svoje radioprijemnike i pojačavali ton da bi komšije mogle da čuju. Radijski program bio je emitovan i preko razglasa koji su bili postavljani na ulicama. Radilo se sve da bi radijski program mogao doći do što više ljudi", rekao je Trivić.
Nađa Magazinović, Ismet Alajbegović Šerbo, Boris Smoje, Jozo Penava, Hamid Dizdar, Zaim Topčić, Zaim Imamović, samo su neka od imena koja su učestvovala u prvim koracima Radija Sarajevo. Sedamdeset godina bilježenja istorije Radija Bosne i Hercegovine biće sumirano tokom emitovanja programa u narednih godinu dana.
"Imamo već pripremljeno najbolje, najzanimljivije i najinteresantnije iz te istorije. Razgovaraćemo sa ljudima koji u sjećanju čuvaju istoriju radija. Imaćemo oko 50 sati te vrste programa. Proizvodićemo i savremeni program, planiramo promjene i u našoj shemi. Nećemo biti okrenuti samo prošlosti, već i budućnosti. Željeli bismo oživjeti i ideju koja dugo postoji, a to je da formiramo drugi program, bh. radio 2. Mi smo još uvijek radio jedne zemlje koja ima samo jedan program", otkrio je Trivić.
Nažalost, BHR1 nije doživio uspon kakav je trebao, pogotovo nakon rata početkom devedesetih godina u BiH. Period od 1992. do 1995. godine 'pokosio' je novinarstvo u BiH, a posebno radio, smatra Trivić.
"Mi smo sada u 21. vijeku, a mi i danas govorimo o tome kako se radilo prije rata. Tada je ovaj radio bio među najboljim radiostanicama i programima u cijeloj BiH. Danas je situacija takva da mi zavisimo od pretplate, a prihodi od pretplate stalno padaju. Imamo mnogo problema i možda su rezultati koje postižemo najviše zahvaljujući entuzijazmu ljudi. Ali, ne može se na tome razvoj jednog medija temeljiti", rekao je Trivić.
Da sve ovisi o materijalnim uvjetima govori i podatak da je studio iz kojeg se program emitovao prije 1992. godine bio značajno veći od današnjeg koji je površine 20-ak kvadratnih metara. BHR1 suočen je sa brojnim problemima, a zaostaje i u tehnološkom smislu za drugim radiostanicama.
"Ipak, mislim da je uvijek lako naći opravdanje zašto se nešto ne može uraditi. Ali, ja uvijek tražim način kako u trenutnoj situaciji i uslovima kakvi jesu, i koji se ne mogu promijeniti preko noći, napraviti bolje i više", istakao je Trivić dodavši kako nije rieč samo o radiju, nego o sudbini cijelog javnog servisa BiH.
Trivić je podsjetio da ni država Bosna i Hercegovina ne može nastaviti sa evropskim integracijama ukoliko nema svoj javni RTV servis.
"Politička situacija jeste komplikovana, ali i mi iznutra moramo pronaći snagu za nešto što se zove samoreformisanje. Ovaj javni servis ovakav kakav jeste, ne može funkcionisati. Moramo pronaći rješenja da ostvarimo pomake u razvoju", pojasnio je Trivić.
BHR1 kao nasljednik Radija Sarajevo, pionir je javnih servisa u Bosni i Hercegovini.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
