U Melbourneu obilježen Dan sjećanja 11. juli

Vijeće bosanskohercegovačkih organizacija Australije svake godine organizuje centralnu komemoraciju sjećanja na najveći zločin u Evropi nakon Holokausta, kako se to često kaže u izvještajima svjetskih medija čije su vlade te kobne 1995. zabijanjem glave u pijesak dozvolile da neljudi u samo par dana izvrše egzekuciju preko 8.000 nevinih ljudi. Gospođa Hajreta Ćustović, koja je preživjela golgotu Srebrenice kada je imala samo 14. godina, skupila je hrabrosti da posvjedoči šta je preživjela.

Ove godine, poštovanje prema žrtvama srebreničkog genocida zvanično je iskazano i od vlade Victorije koja je prihvatila zahtjev Vijeća da se komemoracija održi u zgradi državnog parlamenta. Telmo Languillera, član Parlamenta i lični izaslanik premijera Johna Brumbyja pročitao je premijerovu poruku, ali i u vlastito ime pozdravio skup i iskazao duboko saosjećanje sa žrtvama srebreničkog pokolja.

Pored Languillere, skupu su prisustvovali i sljedeći gosti: Ismail Civelik, generalni konzul Republike Turske u Melbourneu, Petr Svoboda iz organizacije Parliament of the World's Religions, Gaetano, potpredsjednik organizacije Ethnic Communities Council of Victoria, Helen Lukas, dramatičarka koja trenutno radi novu predstavu o opsadi Sarajeva kroz oči žena/majki i Gianfranco Spinoso iz organizacije Victorian Multicultural Commision.

Iako je tu noć u Melbourneu bilo dosta hladno i vlažno vrijeme, Queens Hall Parlamenta je bio pun, a važno je spomenuti da je Islamski centar Deer Park organizovao dva velika autobusa kako bi njihovi članovi svi zajedno došli na komemoraciju što je zaista za veliku pohvalu.

U svom obraćanju predsjednica Vijeća BiH organizacija Australije je naglasila važnost održavanja komemoracije u Parlamentu te napomenula da 11. jula svake godine, bez obzira u kojem gradu smo rođeni, 11. jula svi smo mi iz Srebrenice.

Bio je to jedan skup na kojem se dostojanstveno i odmjereno pozvalo na sjećanje i poštivanje žrtava zločina kojeg su 11. jula 1995. počinili “mladići i karadžići” u ime sulude ideje Velike Srbije. Nelson Mendela je jednom prilikom rekao da se balasta prošlosti možemo osloboditi jedino istinom. Primjena tog principa je jedina budućnost za Bosnu i Hercegovinu kao i efikasno procesuiranje zločina i adekvatno kažnjavanje počinilaca - to je i bila zajednička poruka subotnje komemoracije u Melbourneu.