Gavrančić se ronjenjem bavi još od 1979. godine, a instruktor je ronjenja sa tri zvijezde prema CMAS asocijaciji, instruktor nitroxa, a profesionalno je radio i kao dubinski saturacioni ronilac. U svojoj mladosti, niz godina je bio prvak BiH u ronilačkim disciplinama. Ronio je na gotovo svim kvalitetnim lokacijama u Jadranu, a sa klubom se sada sprema otići i na Crveno more.
"Uvijek to ide nekako slučajno. Želja mi je bila da malo bolje naučim roniti na dah i tako je krenulo. Svake godine sve dalje i dalje, sve do najviših nivoa", rekao nam je Gavrančić o svojim ronilačkim počecima.
Podvodni lov na dah
Ronjenje, kao sport, u BiH postoji od '70-ih godina prošlog stoljeća. Isprva je počelo podvodnim lovom na dah, a onda su se pojavili i ronioci sa opremom – bocama.
"Ronilački klub Bosna, koji djeluje pri Univerzitetskom sportskom društvu Bosna, osnovan je u Sarajevu 1997. godine. Klub nastavlja tradiciju koja je pokrenuta osnivanjem i radom Univerzitetskog kluba autonomnih ronilaca (UKAR) pri CEDUS-u, koji je osnovan 1978. godine", priča nam Gavrančić.
Od samog početka djelovanja klub uspijeva okupiti veći broj mladih Ijudi, koji 1979. i 1980. godine, mahom vlastitim sredstvima, finansiraju odlaske na takmičenja, kupuju opremu i organizuju kurseve.
Klub je narednih godina izrastao u snažnu sportsko-tehničku organizaciju koja usko sarađuje sa SOFK-om, Civilnom zaštitom, Narodnom tehnikom i drugim strukturama društva, a svake godine je organizovao stažna i trenažna ronjenja te kurseve.
U saradnji s GŠCZ-om, 1983. formira specijalizovanu jedinicu za spašavanje na vodi, učestvuje u akcijama vađenja utopljenika u Jablaničkom i Grabovičkom jezeru, te u brojnim pojedinačnim spašavanjima civila ili materijalnih dobara. Kroz klub su i pripadnici vatrogasnih brigada iz Sarajeva, Zenice i Visokog te specijalne jedinice MUP-a BiH, savladali ronilačke vještine.
Čišćenje mina ispod vode
Klub je '80-ih godina postizao dobre rezultate na takmičenjima, a neki članovi su se specijalizirali i za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), te su, u periodu od 1989. do 1991. godine, radili na velikim akcijama čišćenja dijelova BiH i Jadranskog mora od NUS-a (Podace, Vela Luka).
Nakon rata je klub ponovo pokrenut i nekako je uspio održati elementarnu aktivnost. Danas ima više od stotinu aktivnih članova i sedam aktivnih sekcija (sportska, podvodna fotografija, prva pomoć, edukacija, tehnička, ekološko-istraživačka i spašavanje).
"U Sarajevu postoje još tri ronilačka kluba, a u BiH 15 do 20. Od toga je ozbiljnih pet ili šest. Kao što je slučaj i sa svim ostalim sportovima u BiH, svi smo prepušteni da se sami borimo za egzistenciju", rekao nam je Gavrančić.
U ronilačkom sportu danas postoji i Državno prvenstvo u plivanju perajama i brzinskom ronjenju. Gavrančić dodaje da se radi na tome da počnu održavati takmičenja i u drugim disciplinama.
Postoji čitav niz ronilačkih disciplina i kategorija, poput plivanja perajama, brzinskog ronjenja, podvodne fotografije, podvodne orijentacije, podvodne vještine, discipline u apnei, podvodnog hokeja, podvodnog ragbija...
Ko može trenirati ronjenje
Da bi neka osoba mogla trenirati ronjenje mora biti zdrava i starija od 14 godina, barem što se tiče ronjenja sa opremom. Za ronjenje bez opreme nema ograničenja. Naravno, mora proći i kurs ronjenja ili određene vidove obuke.
Treninzi kluba Bosna održavaju se na Olimpijskom bazenu Otoka, ali i na "otvorenim vodama" - moru. Treninzi plivanja i ronjenja za takmičare se održavaju na bazenu. Obuku vode profesionalni instruktori, a odziv polaznika je svake godine sve veći.
Gavrančić nam objašnjava da postoji velika razlika između ronjenja u moru, rijekama i pećinama te da svako ronjenje ima svoje karakteristike. Kaže da je najljepše ronjenje u moru, ali da ronjenje u rijekama i pećinama ima svoje specifičnosti i treba ih znati uvježbavati.
Gotovo svi članovi kluba rone sa bocama, nakon što prođu kurs za ronioca i polože testove. Članovi kluba su učestvovali i na međunarodnim takmičenjima i osvojili su nagrade iz podvodne fotografije, dok se mlađi pripremaju za takmičenja u plivanju perajama i brzinskom ronjenju.
"Sportski ronioci učestvuju i u akcijama spašavanja, pogotovo ako su organizirani u službe civilne zaštite. Taj način je kod nas, kao i sve ostalo, veoma loše organiziran", kaže nam Gavrančić.
Čitav niz aktivnosti
Klub se bavi čitavim nizom aktivnosti. Tu je obuka i edukacija ronilaca kroz ronilačke kurseve, održavanje rekreativnih ronjenja, organizacija ronilačkih izleta i kampova, treninzi podvodnih sportova, aktivno učestvovanje u ekološkim akcijama i sl.
Kursevi koji se održavaju u okviru kruga su: prva, druga i treća zvijezda, kurs za instruktore (očekuju da će biti pod paskom Ronilačkog saveza BiH), kurs podvodne fotografije, bazni nitrox kurs te kurs prve pomoći s akcentom na podvodne nesreće.
Ronilački kursevi održavaju se po standardima asocijacije CMAS (Confédération Mondiale des Activités Subaquatiques), koju je 1959. godine osnovao legendarni istraživač morskih dubina Jacques-Yves Cousteau. Asocijaciju je Međunarodni olimpijski komitet priznao kao krovnu ronilačku organizaciju za rekreativno ronjenje i podvodne sportove u svijetu.
Zainteresovani za sportsko ronjenje više informacija mogu dobiti putem e-maila [email protected] ili web-stranice kluba.
