{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zimske olimpijade su otvarali Bush, Hitler, princeza, kralj...

A
5.2.2014. u 10:29
2
13
Zimske olimpijade su otvarali Bush, Hitler, princeza, kralj...
2
Zimske olimpijade su otvarali Bush, Hitler, princeza, kralj...
Do 22. Zimskih olimpijskih igara u Sočiju ostala su dva dana. U petak u Rusiji bit će otvorena nova stranica u historiji olimpizma u kojoj su svoje mjesto do sada našle i brojne planetarno poznate ličnosti, od omiljenih i omraženih predsjednika, popularnog generala, kralja, princeze, careva, do najvećeg zločinca koje poznaje čovječanstvo.
Zimski olimpijski duh svijetom se počeo širiti davne 1924. godine kada su prve ZOI održane u Chamonixu, a koje je svečano otvorio tadašnji francuski državni podsekretar za tehničko obrazovanje Gaston Vidal. Devedeset godina kasnije, ispostavilo se, on je najmanje rangirani državnik kojem je pripala čast da izgovori "neka Igre počne".

Sjedinjene Američke Države (SAD) zemlja su koja je najviše puta bila organizator zimske olimpijade. Prva od četiri održana je 1932. godine u Lake Placidu. Svečano je otvorio tadašnji guverner Franklin Roosevelt, koji je godinu kasnije postao 32. američkim predsjednikom. Mnogi su kasnije tvrdili i da mu je "olimpijska uloga" pomogla u sticanju dodatnog ugleda i naklonosti birača.

Zanimljivo, samo jedan aktuelni predsjednik SAD-a otvorio je ZOI. Učinio je to u Salt Lake Cityu 2002. godine George Bush, 43. predsjednik SAD-a. Dva puta igre su otvorenima proglašavali potpredsjednici, u Lake Placidu 1980. godine Walter Mondale i 1960. u Squav Valleyu, Richard Nicxon. Kao i Roosevelt, i Nicxon, slučajno ili ne, godinu kasnije postao je predsjednik SAD (37. u historiji ove države).

Mitterrand odbio zaustaviti patnje opkoljenog olimpijskog grada



Uz Lake Placid samo su još dva grada bili domaćini dvaju ZOI. To su austrijski Innsbruck i švicarski St. Moritz. U Austriji "ništa nisu željeli prepustiti slučaju" pa su oba puta predsjednici ozvaničili start olimpijada, Adolf Scharf 1964. godine i Rudolf Kirchschlager 1976. U St. Moritzu 1928. Igre je otvorenima proglasio predsjednik Švicarske Edmund Schulthess, a 1948. Enrico Celio, prvi čovjek Švicarske. Celio je ušao u historiju jer je otvorio prve ZOI održane poslije Drugog svjetskog rata, nakon što su odložene u Saporu 1940. i Cortina d'Ampezzou 1944.

I slavni general saveznika, pobjednika Drugog svjetskog rata, Charles de Gaulle našao je svoje mjesto za govornicom prilikom svečanosti povodom zimske olimpijade. U ulozi predsjednika Francuske otvorio je ZOI u Grenobleu 1968. godine. Francuska je druga zemlja sa najviše zimskih olimpijada.

Tri puta bila je organizator, osim u Chamonixu i Grenobleu, ova alpska zemlja bila je domaćin i igrama u Albertvilleu. Otvorio je ih je tadašnji predsjednik Francuske Francois Mitterrand, 8. februara 1992. godine. Učinio je to na dan kada je svijet obilježio tačno 10 godina od početka 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, grada kojeg je Mitterrand posjetio 28. juna 1992. godine, tada bh. metropolu opkoljenu od strane srpskih vojnih formacija. Mitterrand se usprotivio međunarodnoj vojnoj intervenciji kako bi se osigurao mir u olimpijskoj Bosni i Hercegovini, te je uspostavio humanitarni most ka opkoljenom gradu. Sarajevo je deblokirano tek krajem 1995. godine, te su stanovnici ovog grada Mitterranda direktno optuživali za saradnju sa srpskim snagama i okrivili ga za stradanja na desetine hiljada Bosanaca i Hercegovaca, piše Anadolija.

Sarajevo je svoje najslavnije dane zabilježilo od 8. do 19. februara 1984. godine, u periodu održavanja olimpijade. Dotadašnje najuspješnije zimske igre otvorio je šesti predsjedavajući Predsjedništva bivše SFR Jugoslavije Mika Špiljak. Ovaj socijalistički političar je nekada zajedničkom državom, koju je do 1991. godine činilo danas sedam nezavisnih država (BiH, Slovenije, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo), sistemom rotacije "vladao" u periodu od 15. maja 1983. do 15. maja 1984, pa je imao priliku i otvoriti ZOI, jedine olimpijske igre održane na području Balkana.

Najcrnja strana olimpijade ispisana 1936. godine



Prva i jedina princeza koja je dala "zeleno svjetlo" za početak olimpijade bila je norveška princeza Ragnhild. Ona je 1952. godine svečano otvorila takmičenja u Oslu. I jedan kralj je svijetu uputio poruku o početku zimske olimpijade. Bio je to Harald V 1994. godine u Lillehameru, takođe, u Norveškoj.

I japanski carevi dio su "olimpijske porodice". U Saporu su 1972. godine održane ZOI koji su trebale biti 1940., odgođene zbog Drugog svjetskog rata. Otvorio je ih je jedan od sukrivaca za svjetski sukob, car Hiroito. Japanom je vladao od 25. decembra 1926. do 7. januara 1989. On je potpisao kapitulaciju ove zemlje u Drugom svjetskom ratu, te zbog pristanka na predaju i ograničenja Ustava carstva Japana nije bio sudski gonjen od strane saveznika. U poslijeratnom periodu postao je simbol nove države, te je zaslužan za, najprije oporavak, a onda i veliki napredak Japana. Država je do kraja njegove vladavine postala druga najveća ekonomija svijeta. I Olimpijadu u Naganu 1998. godine, otvorio je car. Uradio je to Akihito 125. po redu u Japanu.

Najcrnja strana historije otvaranja ZOI ispisana je 1936. godine. Olimpijadu u Garmisch-Partenkirchenu 6. februara otvorio je kancelar tada nacističke Njemačke Adolf Hitler. Njegov nacistički režim uspostavljen je 2. avgusta 1934. godine i trajao je do 30. aprila 1945. kada se ovaj fašistički lider ubio zbog kapitulacije Njemačke, koja je pod njegovim vodstvom odgovorna za najveće zločine čovječanstva, prije svega, genocid nad jevrejima u Drugom svjetskom ratu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: