{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Petnaest stvari koje možda niste znali o Željezničaru

S
17.9.2011. u 10:28
0
47
Petnaest stvari koje možda niste znali o Željezničaru
0
Na današnji dan prije tačno 90 godina FK Željezničar odigrao je prvu zvaničnu utakmicu protiv SAŠK-a na stadionu na Kovačićima. Taj datum se obilježava kao rođendan, iako je klub osnovan dva dana kasnije.
U prvenstvenom dvoboju protiv Zvijezde iz Gradačaca koji će se odigrati u nedjelju na Grbavici obilježit će se ovaj veliki jubilej. U nastavku teksta donosimo vam petnaest zanimljivosti o jednom od najpopularnijih bh. timova, sarajevskom Željezničaru.


1. Željezničar je zvanično osnovan 19. septembra 1921. godine od strane radnika "Željezničke radionice" na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Ideju o osnivanju novog fudbalskog kluba, mladi željeznički radnik Dimitrije Dimitrijević predložio je već 1920. godine svom kolegi i prijatelju, Ludvigu Lepleu. Uz Stjepana Katalinića formiraju inicijativni odbor, iz čijeg jezgra nastaje i prva Uprava kluba. U osnivanju svog kluba veliki doprinos dali su svi radnici Željeznica: kupljena je lopta, prva sportska oprema, treniralo se na vojnom vježbalištu Egzecirz, izrađena su i obilježja kluba, a djevojke igrača su na majicama izvezle lokomotivu – prvi grb kluba. Kasnije Željezničar postaje punopravni član Fudbalskog podsaveza i uvršeten je u Drugi razred zajedno s ŠK Špartom, ŠK Trojom i ŠK Barkohbabom.

2. Prva zvanična utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. septembra 1921. u 16 sati. Na igralištu na Kovačićima prisustvovalo je 500 navijača, a SAŠK je bio bolji i pobijedio sa 5:1. Jedini pogodak postigao je Dimitrijević. Željo je igrao u sljedećem sastavu:Cicvol, Tomić (Dunkl), Novak (Egić), Kefer, Adamović, Katalinić, Leple, Siber, Dimitrijević, Krajnc i Cvelfer. U to vrijeme pored stadiona na Kovačićima postojao je i nogometni teren na Skenderiji. Najzad, Željo je 19. septembra postao punopravni član Drugog razreda sarajevskog podsaveza.

3. Prvu prvenstvenu utakmicu Željo je odigrao na Skenderiji 2. oktobra 1921. godine protiv Šparte u okviru drugog razreda sarajevskog podsaveza. “Mašindžije”, kako su tada zvali Želju, uspjele su osvojiti bod favorizovanom suparniku. Bilo je 1-1, što je predstavljalo veliki podvig.
Prvo prijateljsko gostovanje u historiji kluba desilo se 16. oktobra 1921. u Zavidovićima. “Plavi” su pobijedili Krivaju 3-2.

4. Josip Bukal je klupski rekorder. Na ukupno 464 utakmica Bukal je za Željezničar postigao 127 golova. Kao izuzetno uspješan strijelac sa vrlo snažnim udarcem, u omladinskoj ekipi Željezničara postizao je po 50 golova u sezoni. Za prvi tim debitovao je 1963. godine protiv Vojvodine (0:1), a sa 14 postignutih golova bio je najbolji strijelac Željezničara u sezoni 1971/72., kada je osvojena titula prvaka Jugoslavije.

5. Grbavica je treći Željin stadion. Naime, nakon osnivanja 1921. igrači su trenirali i igrali na poljani koja se nalazila na Čengić Vili, takozvani Egzercir. To je bilo vojno igralište izgrađeno za vrijeme Austro-Ugarske. Nogometaši su u ovaj dio grada dolazili pješice, jer u to vrijeme nije bilo nikakvog saobraćaja.
Egzercir je zabilježen kao prvo igralište Željezničara, premda na njemu klub nije odigrao niti jednu zvaničnu utakmicu. Kasnije su "Plavi" počeli izgradnju vlastitog igrališta na Pofalićima, tačnije na željezničkom placu iza Glavne željezničke radionice. To se desilo 1932. godine. Međutim, na ovom terenu zadržali su se samo šest godina. Do 1941. godine trenirali su na igralištima ostalih sarajevskih klubova. Plaćali su veliku zakupninu od svojih skromnih prihoda. Poslije okončanja Drugog svjetskog rata nastupali su na igralištu "Šesti april" na Marijinom Dvoru. Nakon uklanjanja i ovoga terena počela je izgradnja novog stadiona. Svoje kapije Grbavica je otvorila 13. septembra 1953. godine, kada je u okviru Druge lige zapad Željo savladao Šibenik rezultatom 4-1. Dolina ćupova je kasnije u nekoliko navrata doživjela rekonstrukciju. U pojedinim dvobojima Željezničar je svoje domaće utakmice igrao i na Koševu.

6. Prvi predsjednik FK Željezničar bio je Hinko Tegzeš. Naime, on je bio prvi čovjek “Plavih” u period od 1921. do 1929. godine. Rođen je 1877. godine u Rohanezu, Austrija. Po nacionalnosti je bio Mađar. U BiH je došao početkom 20. - og vijeka kao diplomirani inžinjer građevinarstva radi izgradnje pruge Sarajevo – Višegrad. Umro je 1958.godine.

7. Željezničar je jedini bh. klub koji je igrao polufinale Kupa UEFA. Prije 26 godina, tačnije 24. aprila 1985. godine, Grbavica je bila nevesela, mnogi kažu da je to bio najtužniji dan u Dolini ćupova. Tišinu su narušavali jecaji i poneka teška psovka. Željezničar je te noći igrao protiv Videotona u takmičenju koje je po rejtingu drugo u Evropi. Prije toga eliminisali su Sliven iz Bugarske, švicarski Sion, rumunsku Univerzitateu i Dinamo iz Minska. U prvom okršaju u Mađarskoj izabranici Ivice Osima poraženi su 3-1. U uzvratu su imali 2-0 (strijelci Bahtić u 5. i Ćurić u 75. minuti) do posljednjih minuta meča. Plavi su trebali da proslave plasman u finale, a tamo ih je čekao najtrofejniji evropski klub, Real Madrid. No, završilo je 2-1. Krvnik Želje bio je Cuhai. Poentirao je u 88. minuti. Lopta u mreži, muk na tribinama, vremena za preokret premalo. Srušio je snove! Treba napomenuti da je ovu utakmicu preskočio Radmilo Mihajlović zbog žutih kartona iz Mađarske. Kasnije je u intervjuu za Sarajevo-x.com naglasio kako bi sigurno postigao pogodak da je igrao.U istom takmičenju u sezoni 1971/72 stigli su do četvrtfinala.

8. U jezivo jakoj konkurenciji Željezničar je postao prvak Jugoslavije u sezoni 1971/72. Šampionski naslov tim sa Grbavice osvojio je sa 51 bodom. Drugo mjesto pripalo je Crvenoj zvezdi sa 49, dok je na trećoj poziciji završio OFK Beograd sa 45. bodova. Željo je bio četiri puta prvak BiH, a osvojio je i četiri Kupa BiH.

9. Apsolutno najveća ikona kluba koju nikada niko neće ugroziti je legendarni Ivica Osim. Ostavio je veliki trag kao igrač. Naime, plavi dres nosio je od 1954.do 1968. godine (uključujući i omladinski pogon), te kao trener (bio prvi šef struke od 1978. do1986. godine). Rođen je 6.maja 1941. godine u Sarajevu, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Komiteta za normalizaciju NSBiH.

10. Najtrofejniji trener kluba je Amar Osim. Osvoji je tri titule prvaka BiH u sezonama 2000/2001., 2001/2002., i 2009/2010. Također, u najmasovnijem takmičenju tri puta je dotakao vrh (2001, 2003. i 2011.). Pored Željezničara trenirao je japanski JEF United.

11. Od osnivanja 1921.godine, SD Željezničar i njegov fudbalski klub uspjeli su sačuvati karakteristiku svog obilježja. Grb čine točak sa gibnjevima (krilcima), koji simboliziraju djelatnost njegovih osnivača. U vrijeme bivše države u taj znak bila je ugrađena zvijezda petokraka, a sada stoji lopta.

12. Za vrijeme rata, tačnije u periodu 1992 – 1995. godine, stadion Grbavica je bio na prvoj liniji fronta. Tada su se nogometaši Željezničara skupljali i trenirali u OŠ “Alija Alijagić” na Malti. Željeli su da klub opstane i radi bez obzira što su padale granate. Prvu zvaničnu utakmicu u bh. prvenstvu odigrali su na Koševu 1994. godine. U Dolinu ćupova su se vratili 2. maja 1996. godine. Igrali su protiv najljućeg rivala Sarajeva. Utakmica je završena rezultatom 1-1.

13. “Plavi” su imali navijače širom bivše Jugoslavije. Također, i u BiH Željo je jedan od najpopularnijih timova. U mnogim gradovima naše države tim sa Grbavice ima svoje pristalice.

14. U svojoj bogatoj historiji Željezničar je igrao protiv mnogih poznatih klubova. Tako je 19. septembra 1969 .godine odigrao prijateljsku utakmicu protiv brazilskog Santosa (tadašnji trostruki svjetski prvak), kojeg je predvodio jedan od najboljih nogometaša na svijetu svih vremena – Pele. Treba naglasiti da je 50. rođendan uveličao milanski Inter koji je ,također, gostovao na Koševu u sklopu obilježavanja rođendana kluba. Utakmica je odigrana 16. juna 1971.godine, a završena je rezultatom 3-3. I londonski Arsenal odigrao je prijateljski meč sa timom sa Grbavice. To se desilo 15.augusta 1976.godine u Dolini ćupova. Bilo je 1-1.

15. Aktuelna vrijednost igračkog kadra, prema podacima njemačkog transfermarkta.de, procjenjuje se na 6.300.000 eura, po čemu je Željezničar treći u BiH. Ispred njega su Široki Brijeg i Sarajevo.

Ostale zanimljivosti

Najviše nastupa u zvaničnim utakmicama: Branislav Jelušić (650)
Najviše ligaških nastupa: Blagoje Bratić (343)
Najviše ligaških golova: Dželaludin Muharemović (112)
Najubjedljivija ligaška pobjeda: Željezničar - Barkohba 18:0 (23. mart 1925.)
Najubjedljivji ligaški poraz: Dinamo Zagreb - Željezničar 9:1 (29. septembar 1946.)
Najubjedljivija pobjeda u Saveznoj jugoslovenskoj ligi: Željezničar - Maribor 8:0 (29. august 1971.)
Najubjedljivji poraz u Saveznoj jugoslovenskoj ligi: Dinamo Zagreb - Željezničar 9:1 (29. septembar 1946.)
Najubjedljivija pobjeda u bh. ligaškim takmičenjima: Željezničar - Leotar 8:0 (28. august 2010.)
Najubjedljiviji poraz u bh. ligaškim takmičenjima: Zmaj od Bosne - Željezničar 9:1 (04. novembar 1995.)
Najveći broj ligaških golova u sezoni (113 golova, sezona 2000/2001)
Najbolji strijelac u jednoj sezoni: Dželaludin Muharemović (31 gol, sezona 2000/2001)

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: