Pismo Adnana Džemidžića UO
1

Mutni poslovi vode FK Sarajevo u propast

Sarajevo-x.com
Izvršni direktor FK Sarajevo u ostavci Adnan Džemidžić uputio je dopis Upravnom odboru i generalnom direktoru, kojom je izjavio pismenu ostavku na mjesto izvršnog direktora za opšte i pravne poslove FK Sarajevo. Zbog kompleksnosti i dužine pisma, objavljujemo ga u cjelosti.

U prethodnom periodu sam nastojao djelovati na planu restruktuiranja, racionalizacije i reorganizacije kluba na jednom novom i modernom osnovu. U svakom pogledu sam želio napraviti pomak u skladu sa pravilima i propisima koje nam nalažu FIFA i UEFA i koji su uslov za dobijanje licence.

Pokušaj uvođenja kolegija direktora i kriznog menadžmenta naišao je na žestok otpor kao i podsmijeh zaposlenika koji znaju da je situacija takva kakva jeste, ali da nema potrebe za promjenama. Bilo koji korak ka osavremenjavanju administracije naišao je na nepremostive prepreke. Promjene organizacijske prirode su praktično neizvodljive. Radna disciplina je svedena na minimum. Dolazak na posao zaposlenika bez reda i javljanja, a ne u propisanom radnom vremenu koje mora da bude usklađeno sa radnim vremenom NSBiH, nedopustivo je za jednu ozbiljnu radnu sredinu.

Odlasci s posla bez najave

Prema Pravilniku o licenciranju NSBiH, radno vrijeme mora biti usklađeno i usaglašeno zbog prirode posla sa radnim vremenom NSBiH. Primjer odlazaka sa radnog mjesta koje mora biti najavljeno ili nedolazak zaposlenika na posao bez opravdanih razloga po nekoliko dana, veoma je izražena pojava (primjer: sportski direktor se ne pojavljuje na poslu i po nekoliko dana, a uz to obavlja posao za kladionicu što je u potpunosti u sukobu intersa sa poslom koji obavlja). Odlazak na zakonsku pauzu od 30 minuta mnogima predstavlja i završetak radnog dana. Za večinu zaposlenih radno mjesto doslovno služi za ispijanje kafa, čitanje novina i razgovor za pojedincima koji nisu zaposlenici kluba i gosti koji dolaze bez najave, te time ometaju rad zaposlenika kluba.

Napominjem da mnoga od tih lica dolaze sa namjerom prikupljanja informacija i služe im za distribuciju van kluba. Sve ovo su povrede radne discipline o kojoj teško da ima i pomena.

Pokušaj bilo kakvog organizovanog i sistematskog pristupa radu nailazi na nepremostive prepreke. Pitanje bilo kakvih promjena ne dolazi u obzir jer se remeti dosadašnja praksa koja nije niti sistem, niti postoji. Pokušaj uvida u bilo kakve ugovorne obaveze koje klub ima nailaze na velike prepreke. Najgora je totalna izolacija i nedostupnost po pitanju informacija o novčanim tokovima, kao i nastojanje da se držim što dalje od uvida u finansijske tokove.

Odnos bez ikakvih obaveza

(1) Prvo, nema uvida u ugovor između FK Sarajevo i SD Sarajevo o korištenju transakcijskog računa Sportskog društva i iznosa u procentima ili novcu koje klub plaća Sportskom društvu.

(2) Drugo, odnos generalnog sekretara FK Sarajevo ili SD Sarajevo kao i zaposlenika u računovodstvu kluba (nedefinisan odnos bez jasne ugovorne obaveze - nema ugovora na uvid) govore o pravnoj neusaglašenosti po kojima osnovama dotični obavljaju posao u ime i za račun fudbalskog kluba.

(3) Treće, netransparentnost trošenje novca koji dolazi na račun SD Sarajevo na ime FK Sarajevo što mora biti prvi prioritet.

(4)Četvrto, nedefinisan status službe računovodstva kluba (ko vrši nadzor i kontrolu nad računima i isplatama).

(5) Peto, određeni broj neplačenih faktura po raznim osnovama koje se nalaze u računovodstvu več dugo vremena, a potražioci permanentno zovu i pitaju - primjer pravno valjanog Ugovora sa firmom Echos koja štampa ulaznice (dvije neplaćene fakture od prije dva mjeseca).

(6) Šesto, klupski pečat se nalazi u računovodstvu, a po pravilniku pečat kluba mora stajati kod tehničkog sekretara kluba i može se koristiti samo po naloga direktora.

(7) Sedmo, preuzimanje a neispunjavanje obaveza koji direktno dovode u pitanje održavanje utakmica na Koševu – primjer: uplačeni iznos firme Altermedia u visini od 10.000,00 KM iz kojih je trebalo izvršiti obavezu prema zaštitarskojm kući AWG iz Sarajeva u iznosu od 7.020,00 KM (novčane obaveze su morale biti ispunjenje da bi se mogao odigrati susret četvrtfinala Kupa BiH protiv Širokog Brijega dana 03.11.2010. godine), ali je uplaćen iznos od 3.510,00 KM što je moglo dovesti u pitanje samo odigravanje utakmice. Ovakvim potezom je dovedena u pitanje dalja saradnja sa zaštitarskom kućom AWG. Istoj kompaniji se več dugo vremena duguje veliki novčani iznos, a iznos od 3.510,00 KM je dogovoren i preciziran Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji i iznosi se uplaćuju akontativno.

Opasnost od stečajnog postupka

Ovo je samo dio onoga što se može sažeti u kratkim crtama. Površan pristup obavezama bilo koje vrste je evidentan. Velike financijske obaveze po osnovu neplaćanju sudskih presuda, izvršne presude se gomilaju, stalne odgode i žalbe koje se podnose bez utemeljenja (slučaj Mondo Trafic), pitanje plačanja anuiteta Farexu gdje je stečajni upravnik, a po nalogu stečajnog sudije, tražio da se po drugi put izjasnimo po pitanju otplate dugova na rate (prvi prijedlog je izjavljen na ročištu dana 20.04.2010.godine). Odgoda izvršavanja obaveza po ovom pitanju može dovesti klub u vrlo neugodnu situaciju kada bi se mogao pokrenuti stečajni postupak na osnovu traženja vijeća stečajnih povjerilaca zainteresovanih strana u gore navedenom slučaju. Predmet Ires je vračen na početak jer je drugostepeni sud poništio prvostepenu presudu juna 2008. godine te se na osnovu takve presude trebalo predočiti izvršnom odjeljenju prvostepenog suda da je presuda poništena i cijeli slučaj vračen na početak. Sud bi svojim rješenjem podigao blokadu jednog od računa FK Sarajevo do pravosnažnosti presude, ali se to nikada nije dogodilo.

Apsurdno je i neprihvatljivo da u ovim sudskim sporovima koristimo usluge advokata Naile Nikšić iz Sarajeva (neplačena faktura u 2010. godine na iznos od 1.300,00 KM) jer imamo advokatsku kancelariju Salihbegović - Kapetanović koja bi besplatno pružala usluge i koja bi na osnovu generalne punomoći u potpunosti preuzela brigu o sporovima koje ima FK Sarajevo. Nedopustivo je da ne koristimo usluge i znanje stručnih ljudi koje nam se besplatno nude, a mi ne koristimo te pogodnosti.

Pitanje plačanja članarine u FK Sarajevo je netransparentno. Mora se napraviti jasna razlika prilokm evidentiranja uplata članskih karata i plaćanja članarine za školu fudbala. Nepostojanja izvještaja o realizaciji uplata, nemogučnost uvida u informaciju koliko djece plaća treniranje u školi fudbala, neizdavanje računa roditeljima po uplati, sve su to elementi koji dovode u pitanje kontrolu nad sredstvima koja se uplačuju i za koju namjenu se ista koriste. Radno vrijeme blagajne je neadekvatno radnom vremenu kluba, jer veliki broj roditelja koji su zaposleni stižu da izvrše uplate tek poslije 15:00 sati kada je blagajna zatvorena (prijedlog: otvaranje posebnog računa škole fudbala i plačanje uplatnicom).

Pravilnom sistematizacijom broj zaposlenih može se dovesti na optimalan nivo. Sadašnja projekcija stanja na dan 05.11.2010. godine daje nam podatke o 29 zaposlenih u administraciji (7 zaposlenih su pod Ugovorom o djelu) i 31 fudbaler pod ugovorom (29 neamterskih i 2 amaterska ugovora) što nam daje broj od 60 zaposlenih koji po raznim osnovama ostvaruju pravo na novčana potraživanja (nema svih ugovora trenera mlađih selekcija na uvid). Takođe, trebaju se primjeniti odredbe iz Pravilnika o licenciranju gdje su takstativno navedeni uslovi za osobe koje mogu biti stalno zaposleni ili lica pod ugovorom. Vrlo jednostavno se može reducirati i igrački kadar posudbom igrača koji nisu u prvom planu na određeni vremenski period u druge klubove (dogovor sa FK Unis i FK Rudar Breza po četiri igrača kakoje propisano Pravilnikom).

Slučaj Mehmeda Janjoša

Optimalna brojka od 25 fudbalera (22 igrača i 3 golmana) zadovoljava kriterije uz maksimalno tri do pet zaposlenih osoba u administraciji kluba što bi zaista dozvolilo nesmetan rad u narednom periodu. Školu fudbala bi trebalo organizovati kao profitni centar gdje bi se broj trenera odredio prema potrebama i zahtjevima modernih škola fudbala, a rad bi se mogao organizovati i na individualnoj osnovi sa talentovanom djecom.

Odgovornost zaposlenika koji su u stalnom radnom odnosu, a koji napuštaju radna mjesta i prelaze u druge klubove, u potpunoj su suprotnosti sa Zakonom o radu (slučaj Mehmed Janjoš). Naime, svojim odlaskom zaposlenik direktno ojačava konkurenciju, a u isto vrijeme se još uvijek nalazi na spisku prijavljenih zaposlenika. Isti zaposlenik ima anex ugovora koji mu omogučava da potražuje 30.000 KM u naredne tri godine ili da ucjenjuje klub prilikom prikupljanja dokumentacije potrebne za licenciranje klubova. Sa ovim zaposlenikom imaju sklopljena još dva različita ugovora (Ugovor o radu i Ugovor o djelu).

Veliki broj štetnih Ugovora po klub je potpisan u proteklom periodu. Kao egzaktan primjer je Ugovor sa sadašnjim šefom stručnog štaba Mirzom Varešanovićem koji je sklopljen na 50 mjeseci uz mjesečnu neto platu od 3.000,00 KM. U slučaju da klub otpusti trenera po članu 6. Ovog Ugovora, klub je obavezan isplatiti razliku do punog iznosa za ugovoreni period. Ugovor je sklopljen 01.04.2010. godine na vrijeme trajanja koje nikada u praksi niti jedan fudbalski trener sa ovih prostora nije potpisao, a uz to je i profesionalna licenca uslovna, tako da elementi o stručnosti nisu zadovoljeni.

Revizija svih ugovora

Prijedlog:

  1. Potpuna rekonstrukcija i bezuslovna reorganizacija svih struktura FK Sarajevo, kako administracije tako i sportskog dijela, što je prilog ovom dokumentu;

  2. Napraviti reviziju svih ugovora iznad 1.000,00 KM i utvrditi ugovorne obaveze koje proizilaze iz članova ugovora, a koje su štetne po klub;

  3. Usvojiti Pravilnike i Odluke koje bi funkcionalno pomogle radu kluba (pripremljeni: Pravilnik o administrativnom poslovanju, Pravilnik o upotrebi pečata, Odluka o kućnom redu, Odluka o radnom vremenu)

  4. Utvrditi kriterije po kojima se mogu sklapati ugovori. Večina ugovora koji su potpisani u proteklom periodu su štetni po klub, puni manjkavosti i pravnih nedorečenosti. Klub se veoma lahko odriče svojih prava, a u korist svoje štete;

  5. Pitanje odlazaka mladih fudbalera je veoma kompleksno. Mladi fudbaleri odlaze bez obeštečenja, tako da se klub nalazi u bezizlaznoj situaciji kada potražuje svoja prava po osnovu treniranja koja proizilaze iz UEFA pravilnika. Posljedica neadekvatnog tretmana naših mladih fudbalera je mešetarenje raznih menadžera koji nam odvode talentovane fudbalere u inostranstvu. Potrebno je pokušati sklapati ugovore sa roditeljima ili skrbnicima naših talentovanih fudbalera sa kojima bi se utvrdili modaliteti dalje saradnje.