{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Muhamed Gafić za Klix.ba: Alpinizam uči čovjeka da govori istinu i postane bolji

6.2.2015. u 20:27
485
30
Muhamed Gafić za Klix.ba: Alpinizam uči čovjeka da govori istinu i postane bolji
485
Muhamed Gafić je profesor sociologije, gorski spasavalac, specijalac, planinar, pisac i alpinista. Naglašava kako se na studiju sociologije uvjerio da se sve što čovjek naumi može naučiti, kao gorski spasavalac je spašavao ljude od Prenja, Mont Blanca do Himalaja
U specijalnoj jedinici bio je 17 godina, a posljednje dvije je i komandant. Planinari već 50 godina i gotovo isto toliko dugo je alpinista. Devet puta se uspješno penjao na Mont Blanc, a napisao je "Sarajevski rulet", "Odiseju 7000", "Zrelo doba"...

Ipak, kako ističe, sve u njegovom životu se vrti oko alpinizma. Sa više od 800 alpinističkih uspona, deset ekspedicija, dva preživljena pada u stijeni naučio je surove, ali istinite pouke o životu. Alpinizam je njegova sudbina.

U razgovoru za Klix.ba govorio je o počecima, Sarajevskoj školi alpinizma, prednostima ovog sporta, preprekama na koje nailaze ljudi prilikom planinarenja...

Kako je sve počelo?

Kad sam na Romaniji vidio alpiniste kako se penju na Zub nisam mogao vjerovati da su takvi usponi mogući. Zijah Jajatović me u to uvjerio i postao mi je učitelj februara 1970. godine. Prilikom uspona na vrh Lupoglav na Prenju, zajedno sa Ilijom Dilberom i Miloradom Stjepanovićem, je nestao. Sto puta sam se pitao vrijedi li to i svaki put mi je na pamet padala misao da je sloboda dragocjena onoliko koliko je čovjek spreman za nju riskirati. A onda su krenuli usponi od stijena Prenja, Materhorna, Mont Blanca, ekspedicije od Kavkaza, Aljaske, do Himalaja.

Koliko je alpinizam popularan u BiH?

Onoliko koliko u tim sredinama ima planinara koji žele dosegnuti vrh svojih mogućnosti. U gotovo cijeloj zemlji ima alpinista koji osnivaju alpinističke, penjačke i avanturističke klubove ili su članovi planinarskih društava. Sarajevska škola alpinizma je najstarija. Već 43 godine, sa verifikovanim, najboljim bosanskim instruktorima, organizuje alpinističke tečajeve, seminare, uspone u Alpama. Vrijednosti tih tečajeva su samostalni usponi od Maglića, Vita zimi do Mont Blanca. Nakon Rašida Mulahusića, koji je vodio školu 38 godina, trenutno ja imam tu čast.

Šta su vrline ovog sporta?

Znanje sigurnog i uspješnog kretanja u planini – ljeti i zimi. Sposobnost učenja i uspostavljanja fizičke i duhovne ravnoteže. Vještina uspona u vertikalnim stijenama. Spoznaja, stjecanje i razvijanje ljudskih vrlina važnih za preživljavanje u ekstremnim prilikama. Razvija i učvršćuje prijateljstva. Alpinizam uči čovjeka da govori istinu, da postane bolji.

Koliko opasnosti nosi kretanje po nepristupačnim i neuređenim planinskim predjelima?

Koliko god se čovjek usudi da vidi, uživa i doživljava ljepotu divlje sačuvane prirode, isto toliko je izložen objektivnim i subjektivnim opasnostima u planini. Upravo to je jedna od tema Sarajevske škole alpinizma. Ko želi da sa asfalta krene u prirodu dužan je obući se, opremiti, obavijestiti se i naučiti kako da doživi ljepotu prirode – bez gubitaka. Napokon, opasnije je proći kroz crveno za pješake ili vozilom, nego uzduž i poprijeko preći Bjelašnicu.

Imate dosta iskustva, možete li nam otkriti kako ste spašavali ljude?

Pravilo na mojim usponima i ekspedicijama je uvijek bilo da su uspjeh u stijeni ili vrh prioritet, ali ako se desi nesreća mojim partnerima ili bilo kome treba pomoći prioritet se mijenja. Spašavanje postaje najvažnije. Učestvovao sam u više spašavanja. Na Prenju, Materhornu, Momt Blancu, Himalaji... Svaki put je ishod bio uspješan – spašen je čovjek. Osim jednom. Malo prije rata pozvali su nas u akciju. Za nekoliko minuta smo se spremili, a tad sam bio u Specijalnoj jedinici. Helikopter je sletio gotovo pred kancelariju. Djevojka Beograđanka je skrenula sa početka spust staze, po zaleđenoj padini proklizala i pala niz Kotlove, oko 200 metara. I kako se nije moglo spustiti pod Kotlove na Bjelašnici, visio sam u prilazu na užetu sa prvom pomoći i 'marinerom' specijalnim nosilima za povrijeđene. Tako smo je i evakuisali u Babinom dolu, ukrcali u helikopter i transportovali u bolnicu. Nažalost, lijepa Beograđanka nije preživjela.

Šta početnici trebaju prvo uraditi kada se nađu u opasnosti, kada se izgube ili ih zadesi loše vrijeme?

Ne postoji loše vrijeme nego loša oprema za boravak u prirodi. A ljudi, da se ne bi gubili i dolazili u opasnost, trebaju naučiti skladno i sigurno boraviti u prirodi. Ipak, ako dođu u opasnost neka se potrude da je otklone ili se sklone od trenutne opasnosti. Neka pomognu sebi ili pruže prvu pomoć partnerima. Nipošto da ih ne ostavljaju same. A ako se izgube neka ne lutaju, jer tako padaju u iscrpljenost i bježe spasiocima. Trebaju pronaći sigurno mjesto, od vjetra, kiše, snijega.. naložiti vatru, sačuvati energiju za neplanirani boravak... Također, neka obavijeste i čekaju gorsku službu spasavanja. I o ovome se uči na Sarajevskoj školi alpinizma.

Zašto na alpinističku školu pozivati planinare i one koji se neće baviti alpinizmom?

Zbog toga što je planinarima i svakom ko želi otići u planinu, otići duboko u šumu ili popeti se na vrh, veoma važno upoznati pravila ponašanja i vještine neophodne za siguran boravak u prirodi. Bar pola predavanja i vježbi na našim tečajevim ili seminarima obuhvata tu tematiku. A znanje osnova alpinizma i spašavanja otvorit će puteve svakom ko to želi ka alpinističkim ekspedicijama ili članstvu među planinarskim vitezovima – gorskim spasavaocima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: