Istraživanje
12

Šta internet navike govore o mentalnom zdravlju

Klix.ba
Postavite sebi dva pitanja. Ko ste vi, šta vas čini drugačijim od drugih ljudi? Kako koristite internet?

Iako izgleda kao da ova dva pitanja i nisu baš povezana, to je pogrešno razmišljanje. Jasno je da sadržaj onoga što pratimo na internetu može ukazivati na određene psihološke karakteristike. Ukoliko često navečer igrate poker sa visokim ulozima, to znači da volite da rizikujete. Ukoliko na Youtubeu postavljate svoje videosnimke, to može značiti da ste ekstravertni.

Međutim, šta je sa mehanizmima korištenja interneta? Koliko često drugima šaljete emailove, koliko često razgovarate sa drugim ljudima, koliko često prelazite sa jedne aplikacije ili stranice na drugu?

Da li ova ponašanja, bez obzira na svoj sadržaj, također mogu predvidjeti psihološke karakteristike?

Rezultati najnovijeg istraživanja, koje su zajedno uradili kompjuterski eksperti, inžinjeri i psiholozi, pokazuju da mogu. Zaista, dobijene informacije pokazuju da bi ovakva analiza, između ostalog, mogla predvidjeti i tendenciju ka depresiji.

Za početak je istraživački tim od 200 volontera tražio da ispune anketu o tome da li su nedavno bili u afektu. Ono što volonteri nisu znali je to da je afekt poznato mjerilo depresije. Istraživači su onda uporedili rezultate sa individualnim trendovima korištenja interneta. Trendovi su bili podijeljeni u tri kategorije. Prvu kategoriju, cjelokupnost, su činile informacije koje su poslate ili primljene preko mreže. Drugu grupu su činile aplikacije, a treća grupa, nazvana entropija, je pokazivala stepen slučajnosti u protoku informacija.

Rezultati su pokazali da dijeljenje stvari na internetu, učestalo slanje emailova, često razgovaranje online i brzo mijenjanje internet stranica predviđaju veću mogućnost pojave simptoma depresije.

Brzo mijenjanje internet stranica je simptom anhedonije, umanjene mogućnosti doživljavanja ugodnih emocija. Prekomjerno slanje emailova ili online razgovaranje označava nedostatak čvršćih veza sa drugim ljudima.

Iako tačni razlozi o tome zašto ovakva ponašanja predviđaju depresiju nisu poznati, svako ponašanje odgovara već dobijenim rezultatima nekih ranijih istraživanja o depresiji.