{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SAD razvijaju "internet u sjeni"

F
12.6.2011. u 22:01
0
22
SAD razvijaju "internet u sjeni"
0
SAD razvijaju "internet u sjeni"
Administracija predsjednika SAD-a Baracka Obame finansira razvoj "interneta u sjeni" i sistema mobilne telefonije koje bi disidenti mogli koristiti u borbi protiv represivnih režima koji ih nastoje ušutkati cenzurom ili blokiranjem telekomunikacijskih mreža, piše The New York Times u nedjelju.
U globalnim nastojanjima za postizanje otvorene komunikacije sudjeluju najrazličitiji neovisni protagonisti, od informatičkih zanesenjaka u Washingtonu, vojnih inženjera u Afganistanu do sjevernokorejskog prebjega koji je zakapao kineske mobilne telefone na brdima uz granicu koje bi noću otkopavali njegovi sunarodnjaci u bijegu iz najzatvorenije države svijeta, navodi list.

Inicijativa Obamine administracije na neki je način nova bojišnica u odbrani slobode govora i razvoja demokratije, kao što je desetljećima duga praksa radijskog emitiranja u zemlje s autokratskim vlastima putem Glasa Amerike i drugih medija. Posljednja inicijativa, međutim, u potpunosti ovisi o stvaranju odvojenih puteva komunikacija, ističe njujorški list.

Projekt je uključio šaroliku grupu koju čine diplomati, vojni inženjeri, mladi programeri i disidenti iz najmanje desetak zemalja, a njegova najsnažnija zagovornica je državna tajnica Hillary Clinton, čije ministarstvo i predvodi te napore.

"Vidimo kako sve više i više ljudi po svijetu koristi internet, mobilne telefone i druge tehnologije kako bi se njihov glas čuo kada protestvuju protiv nepravde i nastoje ostvariti svoje težnje", rekla je Hillary Clinton u odgovoru e-mailom na pitanje lista o projektu.

"Postoji historijska prilika da se napravi pozitivna promjena, promjena koju Amerika podržava. Tako da smo usredotočeni na to da im pomognemo da to učine, da im pomognemo međusobno razgovarati, razgovarati s njihovim zajednicama, vladama i svijetom", rekla je Hillary Clinton, prenosi NYT.

State Department, naprimjer, navodi list, finansira stvaranje nevidljive bežične mreže koja bi omogućila aktivistima da komuniciraju van nadzora vlada u zemljama kao što su Iran, Sirija i Libije.

Napori na razvoju tih tehnologija uključuju projekte za stvaranje tajnih neovisnih mreža mobilne telefonije u stranim zemljama kao i operaciju koja se, kao u špijunskim romanima, vodi na petom katu zgrade L ulice u Washingtonu gdje grupa mladih poduzetnika, koja izgleda kao garažna muzička grupa, običan neupadljiv hardware pretvara u prototip "interneta u poslovnoj torbi", piše list.

Finansirana s dva miliona dolara od State Departmenta, torba bi mogla biti tajno prenesena preko granice i brzo omogućiti bežičnu komunikaciju na širokom području s vezom na globalni internet.

Američka nastojanja, koja se razlikuju po razmjerima, cijenama i sofisticiranosti, otkrivena su u desecima intervjua, planskim dokumentima i povjerljivim diplomatskim porukama do kojih je došao New York Times.

SAD je, među ostalim, kako je rekao jedan američki dužnosnik, potrošio najmanje 50 miliona dolara kako bi stvorio neovisnu mrežu mobilne telefonije u Afganistanu pomoću repetitora u zaštićenim vojnim bazama u zemlji, kako bi se talibanima uskratila mogućnost da prekidaju službene afganistanske komunikacijske servise što su, kako se čini, s lakoćom činili.

Napori na razvijanju novih komunikacijskih tehnologija na zamahu su dobili otkako je egipatski predsjednik Hosni Mubarak posljednjih dana svoje vladavine prekinuo internetske veze, navodi list i podsjeća da je sirijska vlada posljednjih dana također privremeno blokirala korištenje interneta koji je pomagao u mobiliziranju demonstranata.

Uključeni u razvoj projekta, međutim, upozoravaju i na određene opasnosti, poput mogućnosti za represivne vlade da praćenjem lociraju i uhapse aktiviste koji koriste tu tehnologiju ili ih jednostavno uhapse kada pokušaju preko granice prenijeti hardware, navodi list ali dodaje i da drugi ocjenjuju da mogući pozitivni utjecaj nadilazi rizike.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: