Istraživač Adam Kramer, kojeg je uposlila ova društvena mreža, proučavao je profile 3,9 miliona osoba u studiji “Samocenzura na Facebooku. Pratio je aktivnosti svakog profila kroz njegovu HTML formu, koju čini HTML kod koji se mijenja svaki put kada korisnik nešto napiše na Facebookovom chatu, statusu ili drugim prostorima za komunikaciju sa drugim korisnicima.
Iako Facebook tvrdi kako ne prati koje su riječi napisane u kojem dijelu, otkriveno je da kompanija može odrediti kada su znaci napisani, koliko riječi je napisano, te kada su objavljeni ili obrisani.
Otkriveno je i kako su muškarci skloniji samocenzuri nego žene te da će korisnici sa homogenom grupo prijatelja prije cenzurisati sami sebe, najvjerovatnije kako bi najbolje frazirali komentar koji će biti prihvatljiviji ostatku grupe.
Studija je otkrila kako je 71 posto korisnika cenzurisalo same sebe barem jednom u periodu od 17 dana. Istraživači tvrde da bi i preostalih 29 posto korisnika učinilo isto da je studija potrajala duže. Najrasprostranjeniji vid censure bili su komentari.
“Čak 33 posto svih potencijalnih postova su cenzurisani te 13 posto svih komentara”, zaključio je Kramer.
Istraživači tvrde da korisnici koji ništa ne objavljuju dovode do toga da Facebook gubi na vrijednosti zbog nedostatka stvaranja sadržaja. Podaci se prikupljaju kako bi ova društvena mreže stvorila nove načine da potakne korisnike da dijele više sadržaja.
