U martu davne 1989. godine Tim je poslao svom supervizoru u Ženevi dokument pod nazivom "Upravljanje informacijama: Prijedlog“ (Information Management: a Proposal), koji je taj dokument opisao nejasnim, ali uzbudljivim, te odobrio projekat.
Godinu dana poslije toga rođen je Web.
Tim Berners-Lee nije se obogatio otkrićem WWW-a. Naprotiv, on je 1993. godine internet stavio na slobodnu upotrebu.
"Da sam zaštitio svoj pronalazak i tražio novac, internet se zasigurno ne bi ovoliko proširio svijetom", kazao je Berners-Lee.
Danas internet radi na istom principu kao i prije 20 godina. Ipak, postoji jedna razlika, a to su multimedijalni sadržaji kao što su muzika, fotografija, video i različite igre.
Međutim, ono što se pronalazačima interneta uopće ne sviđa jeste komercijalni razvoj weba, te nemogućnost zaštite identiteta.
Berners-Lee koji trenutno radi u SAD-u na tehnološkom institutu, ali i na Univerzitetu Southampton u Engleskoj, još uvijek se bavi razvojem world wide weba.
Inače, prema procjenama stručnjaka širom svijeta danas više od milijarde i 300 milijuna ljudi koristi mrežu.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
