"Zemlja je jedina planeta na kojoj, koliko nam je poznato, postoji život," navodi Alan Boss, teoretičar sa Carnegie Institution of Washington.
Iako i na drugim tijelima Sunčevog sistema, kao što je Saturnov pratilac Titan, postoje uslovi i nade da su tu nekad postojale određene forme života, a usto se naučnici još nadaju da će ispod površine Marsa iskopati nešto korisno, ipak je Zemlja jedina na kojoj se pouzdano zna da život postoji.
"Do sad ga nismo pronašli nigdje drugo," kaže Alex Wolszczan sa Pennsylvania State University. Složio se i s tim da je život na Zemlji njena najimpresivnija karakteristika.
Međutim, sve ovo je već odranije poznato. Da bismo zaključili šta je to tako posebno kod planete Zemlje, krucijalno je otkriti šta se nalazi na drugim planetama i predvidjeti kakve bi one mogle biti.
Činjenica da na Zemlji postoji život, i to ne bilo kakav već inteligentan, udvostručava njenu vrijednost. A inteligentna zemaljska bića izumila su rakete koje im omogućavaju da putuju i izvan svoje planete.
Space.com piše o drugim takozvanim 'idealnim karakteristikama Zemlje', a to je voda u svom tečnom obliku i na površini, u količinima koje su omogućile razvoj života.
Fascinantno je i to što se voda na Zemlji toliko dugo zadržala u tečnom stanju dok se na drugim planetama, pretpostavlja se, smrznula ili isparila.
"Mnogo je stvari o tome kako je voda opstala koje treba otkriti," izjavila je naučnica Diana Valencia. "Možda je u pitanju adekvatna udaljenost od Sunca."
Za Zemlju se smatra da ima odličnu lokaciju kad je udaljenost od Sunca u pitanju, ali opet, voda je ključna.
"Na Veneri nema vode, zato nema ni mora, ni planina, ni kontinenata, a moguće je da se na njoj desilo tek nekoliko zemljotresa ili vulkanskih erupcija. Mnogo manje zanimljivo mjesto od Zemlje," stav je naučnika Mika Browna.
Još jedan plus naše planete je njena veličina. Da je manja, ne bi mogla zadržati dragocjenu atmosferu, a da je mnogo veća, mogla bi biti prevruća za život na njoj.
Blizina njenog 'brata' Jupitera umnogome ju je zaštitila jer Jupiter djeluje kao velika metla prikupljajući 'krhotine' iz solarnog sistema, kako one male kao automobil, tako i one velike kao Mjesec, a koje bi mogle pogoditi našu planetu i biti kobne po nju.
Zemlja također treba biti zahvalna svom pratiocu Mjesecu jer on stabilizuje njenu rotaciju, sprečavajući drastične kretnje polova koje bi dovele do velikih klimatskih promjena.
Mjesec utiče i na okeanske mjene. Još uvijek se ne zna da li je život na Zemlji nastao odjednom i kao slučajnost ili se to dešava i drugdje ako su ispunjeni uslovi za stvaranje života.
Mnogi naučnici se nadaju da će pronaći planetu koja je Zemljina blizanka. Ipak, dosad nije uočeno ništa slično.
"U zadnjih deset godina sve je ukazivalo na to da ako Solarni sistem nije jedinstven, onda ni mi uopšte nismo jedinstveni," kaže Alan Boss. On i njegove kolege vjeruju da ima života i na drugim planetama.
"Mislim da je život ustvari veoma uobičajena stvar. Isto tako smatram da ćemo pronaći doslovno milijarde ovakvih planeta u galaksiji," vjeruje ovaj stručnjak.
Jovana Joksimović svoju vitku figuru duguje ovom sportu, a omiljenog slatkiša se ne odriče
New York Times piše o namještaju iz Konjica: Spoj stogodišnje tradicije i modernog dizajna
