Naučnicima je već od ranije bilo poznato da, kada se udahnu, nanočestice dospijevaju u mozak, ali ovo je prvi put da je dokazano da nanočestice utječu na način kako obrađujemo informacije. Naime, tim naučnika sa Univerziteta Zuyd (Holandija) je replicirao okruženje slično okruženju osoba koje rade u garaži ili pored ceste.
Zatim su uspjeli nagovoriti deset dobrovoljaca da provedu sat vremena u sobi ispunjenoj čistim zrakom ili ispušnim plinovima od diesel motora. Svi su bili priključeni na elektroencefalograf (EEG), uređaj koji detektuje električne signale mozga, i to punih sat vremena provedenih u sobi, ali i sat vremena nakon što su je napustili.
Nakon otprilike 30 minuta, mozak grupe koja je boravila u sobi sa ispušnim plinovima su, na EEG-u, pokazivali određene istupanja od normalnih reakcija, što dokazuje da je došlo do promjene načina na koji se informacija obrađuje u moždanoj opni. I nakon što su dobrovoljci napustili sobu, promjene na mozgu su i dalje bile prisutne.
"Možemo samo nagađati kakvi su ovi efekti u slučajevima hronične izloženosti zagađenom zraku u velikim gradovima gdje količine čestica čađi mogu biti veoma visoke", kazao je za BBC vođa studije Paul Borm.
"Razumljivo je da dugoročni efekti izloženosti nanočesticama mogu utjecati na normalnu moždanu funkciju i obradu informacija. Ali, svakako su neophodne nove studije kako bi se detaljnije istražili ovi efekti", dodao je Borm.
Rezultati holandske studije objavljeni su u naučnom magazinu Particle and Fibre Toxicology.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
