Identificirano je dosad 5.800 pronađenih fosilnih ostataka 225 životinja, među kojima je 21 vrsta sisara. Ostaci su povezani s brlozima hijena i među njima je dakako bilo i fosilnih ostataka hijena. Tim istraživača je ustanovio da su omiljena hrana hijena bili konji, bizoni i jeleni, te da su hijene najčešće lomile kosti na nogama tih životinja iz čega proizilazi da su uglavnom jele već ulovljene životinje.
Fosilni ostaci pronađeni u jugoistočnoj Španiji sugerišu da su hijene težile oko 110 kg, što je značajno više od današnjih hijena, te su po veličini bile slične današnjim lavicama.
To je najveći mesožder koji lomi kosti do danas otkriven, a imao je masivne udove, uključujući i kratke, snažne prednje noge koje su pomagale hijenama da vuku teške strvine. Imale su također i snažne čeljusti i dobro razvijene i jake zube. Ipak, nisu bile u stanju u punom kapacitetu koristiti svoje duže, oštrije očnjake, što znači da su bile zapravo manje učinkoviti grabežljivci od današnjih hijena, ali su zato bile učinkovitiji "smetljari", više su jele strvine. Naučnici su otkrili i da su noge predaka današnjih hijena bile kratke te nisu bili naročito brzi. To znači, kako ističu naučnici, da su vjerovatno lutale velikim udaljenostima u potrazi za strvinama. Slijedile su druge velike predatore koji su živjeli u to vrijeme, te krale njihovu lovinu. A, ono što je zanimljivo jeste da su se u jednom periodu s našim precima otimale za plijen, odnosno tuđu lovinu.
"Istraživali smo ove životinje koristeći vrlo različite pristupe, a svi ukazuju na to da su se one vrlo ozbiljno borile s hominidima za svoje obroke", ističu naučnici.
Velike hijene u Evropi izumrle su prije oko 800.000 godina, a naslijedile su ih pjegave hijene koje teže upola manje od svojih predaka, prenio je BBC.
