Laganje je prljav posao - i to nije samo moralna, već naučna činjenica, potvrđeno je na Mičigenskom univerzitetu.
Tokom eksperimenta dobrovoljci su saopštavali hipotetičkom konkurentu za isto radno mjesto istinu ili laž, važnu za primanje na posao. Odmah poslije toga nudilo im se da kupe pojedinu robu. Začuđujuće, ali ljudi koji su preko telefona slagali željeli su da kupe tečnost za ispiranje usta, a laž napisana elektronskom poštom izazivala je želju da kupe sapun.
Ljudi su zaista podsvjesno željeli ne samo da se očiste poslije prljavog postupka, već i da operu onaj dio svog tijela koji je u tome učestvovao.
"Postoji mnoštvo ispoljavanja slične veze između apstraktnih pojmova i ljudskog ponašanja. To je iskoristio, naprimjer, još Volf Mesing, čuveni predskazivač", kaže šef Centra za psihičko zdravlje Ruske akademije medicinskih nauka Sergej Jenikolopov.
Prema njegovim riječima, čovjek treba da pomisli na tuču i odmah počinje ovlaš da mrda nogama, a ruke se skupljaju u pesnice, prenosi "Glas Rusije".
"Gete je govorio: 'Kada je čovjek u zabludi, to može da primijeti svako, a kada laže, ne može svako'. Prava laž je cijela nauka, ne postoji uzalud izraz 'nadahnuto lagati'. Čovjek treba da misli kako da se ponaša da izgleda pošteno, a laž pravih mistifikatora može da vidi samo poznavalac psihologije i fiziologije, pa i detektor laži", objašnjava Jenikolopov.
Možda vas zanima
Aplikacija za prijevoz
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
