Oko 70 posto ljudi u svom životnom vijeku doživi bar jedan deja vu, tačnije osjećaj već viđenog – iskustvo tako često, ali u isto vrijeme tako malo poznato nauci predstavlja pojavu "sjećanja" događaja u vrijeme kada se on odvija.
Najčešće ga doživljavaju osobe u dobi od 15 do 25 godina i na sreću dešava se rijetko i nefrekventno. Ipak, za jednog 23-godišnjeg Britanca deja vu predstavlja noćnu moru sa kojom mora živjeti u kontinuitetu.
Njegov slučaj nije izolovan, jer pojedine bolesti, kao što su epilepsija i demencija, u opisu svojih simptoma imaju povećan broj deja vua. Ipak, 23-godišnjak ima jednu specifičnost – ne postoji vidljiv fizički razlog njegovog stanja.
Britanac je prije pojave problema patio od opsesivno-kompulsivnog poremećaja, a imao je i napade anksioznosti. Zbog spomenutih stanja napustio je fakultet, a u tom periodu pojavio se problem sa deja vuom koji je postao toliko čest da je njegovo stanje još gore.
Prilikom ekperimentisanja sa LSD-jem frekventnost već viđenog se drastično povećala pa je prestao čitati knjige, gledati TV i slušati radio iz prostog razloga što ima konstantan osjećaj da sve već ionako zna.
Godine 2008. podvrgnuo se potpunom testu glave, ali ljekari nisu mogli pronaći apsolutno ništa što bi ukazivalo na neku bolest.
Međutim, autorica Christine Wells ima objašnjenje za njegove probleme, a ključ se krije u prednjem dijelu mozga.
"Generalna hipoteza o deja vuu govori da se on dešava zbog pogrešno plasiranih impulsa neurona u prednjem mozgu, a koji je zadužen za sjećanje i poznavanje. Pogrešno 'paljenje' impulsa prilikom aktiviranja sjećanja tjera nas na pogrešnu interpretaciju trenutka kao nečega što smo već doživjeli", rekla je Wells.
Tako je sasvim moguće da anksioznost osobe uzrokuje "podivljalo paljenje neurona" koji mogu uzrokovati deja vu koji samo dodatno povećava anksioznost i tako stvara začarani krug.
Jovana Joksimović svoju vitku figuru duguje ovom sportu, a omiljenog slatkiša se ne odriče
Severina ili Irina: Kome bolje stoji mini haljina koja ne može proći nezapaženo?
