Ovo otkriće, najveće u molekularnoj biologiji u toku posljednjih deset godina, moglo bi da dovede do niza novih terapija i lijekova.
U istraživanju, koje je trajalo devet godina, sudjelovalo je 440 naučnika iz 32 laboratorije u Velikoj Britaniji, SAD, Španiji, Singapuru i Japanu.
Dobijen je niz vrlo važnih tragova koje treba slijediti da bi nauka otkrila ključne mehanizme koji igraju ulogu kod zdravlja i bolesti.
To treba biti istraženo da bi bili napravljeni potpuno novi lijekovi ili promijenjena namjena postojećih.
Izraz "smeće DNK" sada mora biti odbačen. Iz ovog istraživanja je jasno da je riječ o dijelu gena koji je biološki aktivniji nego što se pretpostavljalo.
Taj termin, odnosno "nekodirajuća DNK", naučnici su smislili prije 40 godina da bi opisali dio genetike koji ne sadrži gene.
Kada je 1989. godine pod vođstvom nobelovca Jamesa Watsona počeo tri milijarde dolara vrijedan projekt "Ljudski gen", većina naučnika smatrala je da “smeće DNK” nema važnu biološku ulogu.
Ljudski genetski kod očitan je 2000. godine, a tri godine kasnije objavljena je i kompletna mapa ljudskog gena.
Nakon što je završen projekt sekvencionisanja ljudskog gena postalo je jasno da gena koji nose informaciju za sintezu proteina ima oko 20.000, što čini svega jedan od dva posto ljudske DNK.
Da bi bila proučena funkcija ostalih 98 posto ljudske DNK, za koju se pretpostavlja da ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti gena, započet je 2003. godine program ENCODE s ciljem da proba naći funkciju "nekodirajućem dijelu gena", tj. ‘smeću DNK".
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
