Nauka
0

Ruska svemirska legenda bi u petak napunila 100 godina

Sarajevo-x.com
Foto: AP, Juraj Gagarin (lijevo) i Sergej Korolev
Foto: AP, Juraj Gagarin (lijevo) i Sergej Korolev
Njegov rad, pa čak i ime nekada su bili državna tajna u Rusiji. Tek je nakon smrti Sergej Korolev postao poznat u svijetu kao vođa tima koji je poslao prvi satelit u orbitu i prvog čovjeka u svemir. Danas Rusija obilježava 100. rođendan državnog heroja.

Korolev je godinama trpio teror, izgladnjivanje i težak rad za vrijeme vladavine Jozefa Staljina, prije nego je postao šef sovjetskog raketnog programa.

Njegova kći, Natalia, prisjeća se kako je njen otac morao smrznut i gladan po cijele dane kopati u rudnicima zlata u radnim kampovima. "Stalno je govorio da mrzi zlato.", izjavila je Natalia u intervjuu za dnevne ruske novine Rossiiyskaya Gazeta.

Intrigantni inžinjer aeronautike, 1983. godine je uhapšen i osuđen na teški fizički rad zbog anti-sovjetskih aktivnosti, u peridu Staljinovog Velikog terora.

Tokom ispitivanja, jedan od Staljinovih sljedbenika mu je slomio vilicu, te je izgubio sve zube. Nakon dvije godine boravka u kampu, Korolev je bio na ivici smrti zbog srčanih i drugih slabosti.

Preživio je, zahvaljujući dizajneru aviona Andreiju Tupolevu, koji je 1940. godine zatražio od vlasti transfer Korolev u dizajnerski tim koji je radio na novim ratnim planovima. Tim je radio iza rešetaka, kao i većina sovjetskih dizajnerskih biroa.

Korolev je oslobođen tek 1944. godine.

Nakon poraza Nacista, ruski naučnik je vodio tim inžinjera koji je kopirao rad njemačkog naučnika Wernhera von Brauna na V-2 raketama, koji će kasnije biti rival Koroleva u američko-ruskoj svemirskoj utrci.

Nakon što je 1956. godine prvi sovjetski interkontinentalni balistični projektil stavljen u funkciju, kojeg je dizajnirao Korolev, u njegovoj glavi rodila se ideja o upotrebi istog za lansiranje satelita u orbitu.

Kada je Korolev postao svjestan planova SAD-a o lansiranju prvog američkog satelita 1958. godine, odlučio se za brzo dizajniranje jednostavnijeg modela satelita. Tako je 4. oktobra 1957. godine Sputnik započeo svemirsko doba.

Njeogva kći je još otkrila kako je ruski genije, nakon Gagarinovog putovanja u svemir, i sam sanjao o obilasku svemira, ali je na žalost bio prestar.

Umro je od srčanog udara tokom operacije, ubrzo nakon 59. rođendana.

Zvanična smrtovnica je i prvi put otkrila sovjetskom narodu, ali i ostatku svijeta koje zapravo bio Sergej Korolev.

Ubrzo nakon njegove smrti propao je i sovjetski svemirski program.