Vodeći naučnici razgovaraće danas u oblasti Altaja na jugu Sibira o otkriću ostataka do sada nepoznatog homonima, dalekog pretka čovjeka.
Fosilizovani ostaci ovog dalekog pretka, nezvanično poznatog kao homonim Denisova, pronađeni su 2008. godine.
Homonim je dobio ime po nazivu pećine Denisova na Altaju, gdje su arheolozi pronašli ostatak ljudskog prsta ružičaste boje i jedan zub, a živio je prije oko 50.000 godina i genetski se razlikuje i od modernog čovjeka i od neandertalaca, javlja RIA Novosti.
Jedini savremeni ljudi koji imaju slabu genetsku vezu sa homonimom Denisova su ljudi koji žive na prostoru Malenezije u Tihom okeanu. Vjeruje se da oni imali između 4 i 6 posto zajedničkih gena sa pronađenim homonimom.
Simpozijum će okupiti vodeće naučnike iz Rusije, Njemačke, Japana, Kine, SAD, Francuske, Češke i Hrvatske.
"Riječ je velikom skupu i debati. Otkriće je povezano sa velikom kompleksom različitih istorijskih pitanja najranijih vremena", rekao je Mihail Šunkov, zamjenik direktora Instituta za arheologiju i etnografiju, sibirskog odjeljenja Ruske akademije nauka i umjetnosti.
Šunkov, koautor prvog naučnog članka o homonimu Denisova, kaže da očekuje žestoku debatu, ali je izrazio nadu da će globalna naučna zajednica priznati otkriće do sada nepoznatog tipa homonima.
"Neki se možda neće slagati. Zato će biti diskusija, to je normalan naučni proces", rekao je on.
Naučnici ne znaju kako je homonim Denisova izgledao, ali vjeruju da je dolazio u vezu sa modernim čovjekom i neandertalcima, jer se pećina Denisova nalazi nekoliko kilometara od lokacije na kojoj su oni obitavali.
Otkriće narukvica i ogrlica u blizini ostataka ukazuju da je riječ o ljudima koji su imali kulturu, iako je ta pretpostavka predmet debate, jer umjetnički predmeti možda datiraju iz kasnijeg vremenskog perioda.
Možda vas zanima
Aplikacija za prijevoz
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
