Nauka
24

Prastari virusi žive u ljudskoj DNK

Klix.ba
Naučnici su otkrili da su prastari virusi, koji su zarazili ljudske pretke prije više miliona godina, mnogo rašireniji nego se prije mislilo.

Istraživanje, koje su proveli naučnici sa Univerziteta u Oxfordu, istraživačkog centra Aaron Diamnod u New Yorku i Instituta Rega u Belgiji, je pokazalo da mnogi virusi, od kojih neki datiraju čak iz doba dinosaura, žive u ljudskom genetskom materijalu.

Naučnici su istraživali gene 38 vrsta sisara, među kojima su bili ljudi, miševi, slonovi i delfini.

Jedan od virusa je zarazio gene zajedničkih predaka prije 100 miliona godina i njegovi ostaci su pronađeni u DNK skoro svih sisara uključenih u ovo istraživanje.

Druga vrsta virusa je zarazila rane primate i njegovi ostaci su pronađeni u DNK majmuna i ljudi, prenosi BBC.

Naučnici su zaključili da je većina tih virusa izgubila mogućnost prelaska sa ćelije na ćeliju. Istraživanje je pokazalo da su virusi izgubili gen pod nazivom ''env'' koji im omogućava transfer između ćelija. Evoluirali su tako da cijeli svoj životni ciklus provedu u jednoj ćeliji.

Istraživanje je imalo za cilj da pomogne pri shvatanju kompleksnosti ljudskih gena.

Samo 1,5 posto genetskog materijala u ljudskim ćelijama ima veze sa ljudskim životom. Za polovinu ostatka se još uvijek ne zna koju funkciju obavlja i nazvana je ''junk DNK'' (DNK smeće). Druga polovina se sastoji od gena dobijenih putem virusa i drugih parazita.

Endogeni retrovirusi, kako su ovi virusi nazvani, nekada imaju i pozitivne efekte. Npr. protein sincitin, koji je nastao iz virusa, pomaže pri stvaranju placente.