Ćilibar je stvrdnuta smola drveta. U njemu su i dosad pronalaženi "zarobljeni" raznovrsni savršeno očuvani organizmi iz ranijih vremena - mušice, mravi, pauci ili primjeri biljnog svijeta. Međutim, primjeri ćilibara, stari više od 135 miliona godina, u kakvima su po prvi put otkriveni i prastari mikrobi, prava su rijetkost, izvještava DPA.
Spomenuti mikrobi otkriveni su baš u hiljadama kapljica (promjera oko jednog milimetra) takvog ćilibara, pronađenog u italijanskim Dolomitima, u blizini Kortine d'Ampeco.
Radi se o mikrobima iz geološke epohe Trijasa, odnosno iz vremena prvih dinosaurusa. Najveće otkriće u vezi s njima je da su se ti sićušni organizmi vrlo malo promijenili u posljednjih dvjesto miliona godina, dok su druge, razvijenije forme života pretrpjele znatne promjene pod djelovanjem izmjena prirodne sredine.
Između ostalog, ustanovljeno je kako je jedna prastara ameba, otkrivena u ćilibaru, identična svojoj današnjoj srodnici, poznatoj pod naučnim imenom "centropiksis hirsuta", prenosi Tanjug.
U kapima ćilibara otkriveno je najviše baktrerija, a potom gljivica i algi, kao i jednoćelijskih organizama, uključujući ciliatne protozoe i amebe.
