U dosta slučajeva posao ili porodični život uznemiri ljude, ali tada ne treba krivicu svaljivati na nadređene ili svoju djecu.
Geni su nasljedni, a zajedno s njima i podložnost stresu.
Istraživač i profesor Guillen Fernandez je koristio skenere kako bi pratio ponašanje ljudskog mozak u stresnoj situaciji.
U ovom slučaju stresne situacije su bile u formi nasilnih scena u filmu, nizu slika bijesnih i uplašenih izraza lica.
Ovaj naučnik je zaključio da je moždana regija amigdala, koja pomaže u kontroli naših osjećaja, bila aktivnija kod ljudi koji imaju genetski naslijeđenu podložnost stresu.
Više od polovine ljudi je naslijedilo ovaj gen koji nas čini opreznim i smirenim u problematičnim situacijama, ali i podložnijim pritisku.
Profesor Guillen kaže da je individualna genetska razlika vidljiva isključivo u stresnim situacijama. Prema njegovim riječima trenutno se istražuje da li su ovi ljudi više podložni posttraumatskom poremećaju nakon stresnog iskustva.
Stres nije jedino stanje emocija koje naučnici trebaju proučiti. Prethodno su pokazali da geni koje nasljeđujemo određuju da li ćemo biti smireni ili temperamentni.
Geni također određuju da li ćemo biti optimisti, da li ćemo gledati uvijek pozitivnu stranu, pomažu objasniti zašto su neki zadovoljni i radosni, dok su drugi uvijek nezadovoljni, nesretni i često zanovijetaju.
Početkom ove godine studije su pokazale da jedan od pet ljudi ima gene koji ne dopuštaju da bude u dobroj formi. Ma koliko vježbao, uvijek će biti fizički nespreman.
Naučnici kažu da se uvidom u DNK čak može saznati koliko su ljudi romantični. Također, istraživanja pokazuju da se tajne privlačnosti nalaze u genima imunološkog sistema. Što su geni raznovrsniji, djevojka će biti u stanju privući više momaka, piše "Daily Mail".
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
