Najstariji ljudski tragovi na ovom području potječu još iz razdoblja paleolita ili starijeg kamenog doba koje je trajalo od nastanka čovjeka do 10.000 godina p.n.e.
"Paleolitski čovjek je prvi čovjek koji je naseljavao područje banjalučkog kraja, neki njegovi tragovi su nađeni i na tvrđavi Kastel, tačnije, nešto od njegovih kremenih alatki i oruđa. Na Kastelu je nađeno dosta predmeta iz neolita, bronzanog doba i antičkog doba", pojašnjava za Klix.ba arheolog Muzeja RS Goran Simonović.
Također dodaje da iako mezolitskih tragova za sada nema, a i neolitski su dosta rijetki, to ne znači da ovi prostori u ta davna vremena nisu bili naseljeni.
"Imamo tamne prostore, za koje nemamo nalaze da potvrdimo da se živjelo u tom periodu, ali oni će se vjerovatno popunjavati vremenom ukoliko arheologija bude radila intezivno na terenu, ali i kabinetski", pojašnjava Simonović.
Rimska osvajanja zatekla su u banjalučkoj regiji Ilire podijeljene na plemena i plemenske grupe.
O njihovom boravku na ovim prostorima svjedoče putevi, ostaci naselja, novac, zgrade, grobnice.
Rimljani su prvi otkrili i ljekovito dejstvo mineralnih voda na izvorištima u okolini Banje Luke, Gornjem Šeheru, Slatini i Laktašima. Inače Banja Luka se u antičko doba nalazila na značajnom putu koji su izgradili Rimljani i koji je vodio od Splita (Salone) do Gradiške (Servitium), pa postoji velika vjerovatnoća da je na ovom prostoru nekada postojao i municipij, odnosno naselje višeg ranga, grad. Za to ima arheoloških dokaza i na samom Kastelu, ali i van njega.
"Postojale su razne priče da je na području Kastela postojalo utvrđenje i u srednjem vijeku, mada smatram, a bavim se srednjim vijekom, da to utvrđenje nije postojalo. Možda je postojalo utvrđenje iz antičkog doba, na kojem je dolaskom Turskih osvajača podignuto utvrđenje kakvo mi danas vidimo, s tim da je posljednja obnova bila negdje krajem 17. i početkom 18. vijeka kada je Kastel i dobio izgled kakav sada vidimo", pojašnjava Simonović.
I o srednjovjekovnom životu Banja Luke i okoline svjedoče brojna arheološka nalazišta i značajni ostaci utvrđenja u kanjonu Vrbasa poput srednjovjekovnog grada Greben, utvrđenja Bočac i grada Zvečaj i na prostoru sjeverno od današnjeg grada u Lijevče polju i Potkozarju, ali i mnoge povelje i zapisi izdati u gradovima Vrbaske i Zemljaničke župe.
Ime Banja Luka se prvi put spominje 1494. godine kada hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II Jagelonac u povelji upućenoj lokalnim zapovjednicima, navodi ime Juraja Mikulašića kao kaštelana Banja Luke.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
