Iskopavanjima su otkrivena 43 groba koja potječu iz 650. do 279. godine p.n.e., a koja pružaju uvid u rani razvoj Makedonskog carstva koje se pod vladavinom Aleksandra Velikog prostiralo čak do Indije.
Među najzanimljivijim otkrićima je i otkriće grobova 20 ratnika koji datiraju od 580. do 460. godine p.n.e. Neki od ratnika su pokopani noseći kacige od bronze, sa željeznim mačevima i noževima poredanim oko njih. Oči, usta i prsta su im pokriveni zlatnom folijom ukrašenom crtežima lavova ili drugih životinja koje simbolizuju kraljevsku moć.
"Otkriće ima velik historijski značaj jer nam pruža uvid u makedonsku kulturu tokom arhajskog perioda", objasnio je Pavlos Chrysostomou koji je osam godina vodio ovaj projekt u sklopu kojeg je istraženo 900 grobova.
Naime, grobovi potvrđuju postojanje antičkog makedonskog društva koje je bilo organizirano uz borbene linije i imalo razvijenu prekomorsku trgovinu već u drugoj polovini sedmog stoljeća p.n.e.
Uz grobove arheolozi su pronašli i 11 žena iz arhajskog perioda koje su nosile zlatne i bronzane ogrlice, naušnice i broševe.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
