Velike količine ovog gasa detektovane su tokom sedmogodišnje studije Američke svemirske agencije uz pomoć tri velika teleskopa. Otkrivene količine metana u određenim periodima mjerenja bile su jednake količini metana koja je proizvedena na nekim od metanom najbogatijih lokacija na našoj planeti.
Naučnici svakako naglašavaju da su daljna istraživanja neophodna kako bi se moglo tačno utvrditi da li je metan, koji je prvi put otkriven 2003. godine, kreiran biološkim procesima organizama poput mikroba ili jednostavno vulkanskom aktivnošću.
"Živi sistemi proizvode više od 90 posto metana iz Zemljine atmosfere, a ostatak je geografskog porijekla. Moguće je da se i na Marsu dešava ista stvar", navodi se u saopćenju NASA-e.
Evropska svemirska letjelica Mars Express detektovala je mogući dokaz prisustva na Marsu 2004. godine, ali NASA-ino posljednje otkriće pokazalo se kao do sada najjači pokazatelj mogućnosti opstanka jednostavnih organizama na Crvenom planetu.
Metan koji je otkriven u blizini gejzira koji izbacuju vodene pare, prema mišljenju stručnjaka, mogao bi zapravo biti "otpad" organizama poznatih kao metanogeni, koji žive u vodi smještenoj ispod podzemnog leda.
Profesor Colin Pillinger, čija je letjelica Beagle 2 2003. godine uništena tokom potrage za životom na Marsu prokomentarisao je kako bi novo otkriće moglo biti veoma važno.
"Najočigledniji izvor metana jesu organizmi. Ako u atmosferi pronađete metan, onda se javlja opravdana sumnja da tu postoji i život", objasnio je profesor Pilinger.
Sve detalje o rezultatima sedam godina dugog istraživanja dalekog Marsa NASA-ini naučnici će u četvrtak izložiti u Washingtonu.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
