Nauka
0

Novi naučni podaci o "Little Footu"

FENA
AFP
AFP
Australopitek iz Južne Afrike, poznat kao “Little Foot”, star je vjerojatno samo 2,2 miliona godina, što znači da je milion godina mlađi nego se vjerovalo, pokazala su nova istraživanja čiji su rezultati objavljeni u američkom časopisu Science.

Britanska ekipa naučnika na čelu s Joanne Walker sa Leeds Univerziteta analizirala je naslage na njegovim kostima i naslage ispod kostiju pronađenih u spilji Sterkofentein, 50 kilometara sjeverozapadno od Johannesburga.

Datiranjem izotopom urana stručnjaci su odredili da je samo 2,2 miliona godina tom australopiteku koji je do danas najpotpuniji skelet australopiteka ikada pronađen i bitno bolje očuvan od slavne Lucy, otkrivene u Etiopiji. Očuvan je gotovo netaknut na mjestu gdje je pao mrtav u vlažnoj zemlji, koja ga je obložila i pretvorila se u prirodni sarkofag u vapnenačkoj stijeni.

”Little foot” (malo stopalo) ime duguje prvim fragmentima skeleta, a to su bile četiri kosti stopala, koje je 1994. paleontolog Ronald Clarke pronašao u ladici na Witwatersrand Univerzitetu u Johannesburgu.

Te su kosti bile pomiješane s ostacima životinjskih kostiju, a sve su pronađene u Sterkfonteinu četvrt stoljeća ranije. Kad su naučnici dio tibije povjerili afričkom istraživaču i on se spustio u spilju, nekom čudnom magijom, pronašao je dio koji je odgovarao upravo toj kosti. “Little Foot” je zatim bio procijenjen na 3,3 miliona godina.

Naučnici još nisu složni kamo tačno svrstati “Little Foota” jer su utvrdili da je to stvorenje imalo obilježja čovjeka, ali i primata, te da su mu i ruke i noge gotovo jednako duge. Tako je mogao hodati uspravno, ali i verati se po drveću.

Nekada se smatralo da su australopiteci pripadali liniji modernog čovjeka, no danas većina naučnika drži da je riječ o ogranku ljudske vrste koja je izumrla.

Ako je “Little Foot” star tri ili čak četiri miliona godina, on je suvremenik Lucy, koja je živjela prije 3 milijuna godina. Ako je tek nešto stariji od 2 miliona godina, onda je suvremenik linije kojoj je pripadao Homo habilis, koji je izumio prva oruđa.

Datacija fosila pronađenih u Sterkfonetinu otežana je jer nema vulkanskih sedimenata.