{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Novi mit o klimatskim promjenama

S
17.8.2007. u 09:45
0
0
Novi mit o klimatskim promjenama
0
Novi mit o klimatskim promjenama
Problem klimatskih promjena jedan je od najvažnijih izazova našeg vremena. Svjetski naučni konsenzus je da globalno zagrijavanje predstavlja stvaran fenomen kojem je u najvećoj mjeri doprinijela ljudska aktivnost te da do određene granice, nijedan dio planete ne može izbjeći posljedice klimatskih promjena. Naučnici se slažu da je globalno zagrijavanje činjenica, ali se svađaju oko njegovih posljedica.
Postoje mišljenja nekih svjetskih umova da će klimatske promjene izazvati civilne ratove širom svijeta, povećanje broja zemalja koje neće uspjeti održati nivo blagostanja, veći broj terorističkih napada, rast općeg kriminala i brojne migracije ka razvijenim zemljama. Idean Salehyan, profesor na Univerzitetu North Texas i autor knjige "Climate Change and Conflict: The Migration Link", smatra da neka predviđanja svjetskih državnika nisu utemeljena te da njima samo pokušavaju prikriti tiranske i nečasne namjere svojih vlada.

Generalni sekretar UN-a, Ban Ki-moon, na primjer, smatra da je jedan od uzoraka konflikata u Drafuru promjena u klimi. Grupa visokorangiranih vojnih oficira u vojsci SAD-a nedavno je objavila izvještaj u kojem naglašava da su klimatske promjene "višestruka prijetnja za opću stabilnost". Jedan izvještaj iz Pentagona govori o problemima nedostatka osnovnih resursa koji bi mogli nastupiti, a koji će biti jedna od posljedica klimatskih promjena. Čak i CIA radi na izradi procjene koja će predvidjeti vezu između klimatskih promjena i američke nacionalne sigurnosti.

Pored ovih "političkih" posljedica postoje i prirodne katastrofe koje će pratiti svaku promjenu u klimi. Bolesti, pustošenja, krčenje šuma, požari, zemljotresi, podizanje nivoa vode u svjetskim morima imat će posljedice koje će utjecati jednako na okoliš i na politiku.

Ovakvi scenariji, smatra profesor Salehyan, možda zvuče uvjerljivo, ali koliko su oni uistinu mogući? Naime, koliko je uopće moguće da promjena klime i oslabljenost resursa dovedu do konflikta? Naprotiv, mnoge studije rađene u prošlosti dokazale su da postoji znatno veća vjerovatnoća da izobilje u resursima dovede do određenih konflikata. Podaci sakupljani i obrađeni na Univerzitetu Uppsala i na Međunarodnom institutu "Peace Research" u Oslu govore da je, kako se planeta zagrijavala, broj civilnih ratova i oružanih sukoba širom svijeta sve više opadao. Između 1989. i 2002. godine, više od 100 oružanih konflikata je okončano.

Tvrdnja da će promjene u klimi izazvati ratove oko osnovnih resursa koji će uključivati angažman oružanih snaga samo je pokušaj da se odvuče pažnja od mnogo jednostavnijeg rješenja koje bi moglo ljude širom svijeta opskrbljivati potrebnim resursima. Naime, kupovina novih mehanizama i tehnologija omogućila bi zemljoradnicima da i dalje privređuju i prerađuju plodove svoje zemlje. Podjela tehnologije zemljama u razvoju koje mogu proizvoditi potrebne resurse bila bi mnogo jeftinija i efikasnija od oružanog sukoba.

Klimatske promjene su činjenica s čijim se posljedicama svaka vlada mora prije ili kasnije suočiti. Način na koji ista bude regulisala nastale probleme bit će ključan za dalji napredak ili nazadak te države.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: