"Ledenjak je započeo fazu samoodrživog povlačenja i nepovratno će se nastaviti smanjivati", kazao je glaciolog Gael Durand s francuskog univerziteta Grenoble.
Durand i njegov međunarodni tim koristili su tri različita modela predviđanja budućnosti ledenjaka na temelju istraživanja podvodne linije dodira ledenog grebena i kopna. Ta se linija povukla u proteklih deset godina oko deset kilometara.
"Ta je linija vjerojatno u nestabilnom 40-kilometarskom povlačenju", kaže se u rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Nature Climate Change.
Otapanje toga ledenjaka odgovorno je za 20 posto ukupnog gubitka leda sa zapadnoantarktičke ledene ploče.
Prosječno od 1992. do 2011. ostaje bez 20 milijarda tona leda godišnje što je gubitak koji će vjerovatno rasti na 100 milijardi tona godišnje, navodi se u istraživanju.
To odgovara prosječnom porastu nivoa mora od 3,5 do 10 milimetara tokom idućih 20 godina. U 2010. nivoi mora globalno su porasli 3,2 milimetara, što predstavlja udvostručenje trenda otprije 20 godina.
Prema Evropskoj svemirskoj agenciji ledena ploča Zapadnog Antarktika gubi led puno brže nego prije brzinom od 150 kubičnih kilometara godišnje.
Klimatolozi sa zabrinutošću gledaju na moćne ledene ploče Grenlanda i Antarktika dok traje njihovo otapanje koje bi moglo ugroziti obalne gradove opasno visokim nivoima mora.
Prošle godine UN-ov međuvladin odbor za klimatske promjene predvidio je porast nivoa mora od 26 do 82 centimetara do 2100.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
