Čestice i antičestice kada se sudare poništavaju jedne druge i oslobađaju veliku energiju.
U trenutku Velikog praska, prije oko 14 milijardi godina, pretpostavlja se da su materija i antimaterija postojale u istim omjerima. Da se taj balans održao, svemir ovakav kakav je danas ne bi postojao.
Iz nepoznatih razloga, na svu sreću za nas, priroda ima blagu naklonost ka materiji, tako da je danas antimaterija rijetkost, piše AFP. Ova asimetrija jedna je od najvećih misterija za fiziku čestica.
Eksperimenti sa atomima hidrogena, pri kojima se oslobađa malo energije, mogli bi biti ključni korak u rješavanju ove misterije.
"Atome antihidrogena možemo zadržati 1.000 sekundi. To nam je dovoljno vremena da ih istražujemo i sa ovako malim brojem koje uhvatimo", kazao je Jeffrey Hangst, glasnogovornik tima ALPHA, koji provodi testove u sjedištu CERN-a u Ženevi.
U studiji objavljenoj u žurnalu "Nature Physics" navodi se da su istraživači uhvatili otprilike 300 antiatoma.
Naučnici su koristili CERN-ov ubrzivač čestica da kreiraju atome antihidrogena i potom ih ohladili na temperaturu blizu nule. Cilj eksperimenta je da korištenjem lasera i mikrovalne spektroskopije imobilizirane čestice antihidrogena uporede sa istim česticama hidrogena.
Ovaj tim je prošle godine prvi put uspio zarobiti desetine atoma antimaterije, koje su izolovali petinu sekunde i dokazali da je takvo nešto moguće u laboratorijskim uslovima. Ipak, to nije bilo dovoljno da se izvrše tačna mjerenja.
Očekuje se da bi mjerenja antihidrogena mogla donijeti rezultate do kraja ove godine.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
