{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Najekstremniji oblici života na Zemlji

S
29.6.2008. u 11:00
0
1
Najekstremniji oblici života na Zemlji
0
I dok jedni naučnici tragaju za novim planetama i smišljaju misije s ciljem istraživanja udaljenih planeta našeg Sunčevog sistema, drugi pak detaljnije proučavaju ekstremne oblike života na Zemlji kako bi otkrili koja bi vrsta organizama mogla postojati u brutalnim uslovima bilogdje u svemiru. Vjerovali ili ne, život postoji u najsušim pustinjama, najmračnijim oceanskim dubinama i najledenijim oblastima naše planete. U nastavku upoznajte neke od najžilavijih organizama koji nastanjuju Zemlju.
Neki to vole vruće



Termalni izvori i podvodni hidrotermalni ventili pružaju ugodno stanište za oblike života koji obožavaju visoke temperature.

Takvi organizmi poznati kao "termofili" proizvode enzime koji su stabilni na visokim temperaturama. Neki od njih su uspješno izolirani i iskorišteni za sve, od proizvodnje deterdženata za pranje veša do prehrambenih namirnica.

Gornja granica za život iznosi 113 Celzijusevih stepeni zahvaljujući mikrobu Pyrolobus fumari, koji je otkriven 1997. godine unutar jednog hidrotermalnog ventila u Atlantskom oceanu, 3.650 metara ispod površine.

Međutim, mikrob koji je pronađen na hidrotermalnom ventilu 2.400 metara ispod površine Pacifičkog oceana, je ovu granicu značajno podigao.


"Soj 121"

Naučnici, naime, tvrde kako je ovaj mikrob uspio preživjeti i multiplicirati se na temperaturi od 121 °C tokom deset sati provedenih u specijalnoj rerni za sterilizaciju medicinske opreme. Istraživači su na kraju ipak uspjeli ubiti žilavi mikrob nakon što su povećali temperaturu na 130 °C. Ovaj neobični oblik života trenutno nosi naziv "Soj 121" i pripada istoj porodici kao i Pyrolobus fumari.

Prema riječima pojedinih naučnika, hidrotermalni ventili su možda nekada postojali i na Marsu i možda još uvijek postoje u oceanu ispod ledene kore Jupiterovog mjeseca Evrope, pa su kao takvi primarne mete u potrazi za izvanzemaljskim oblicima života.

Hladna udobnost

Najhladnije polarne regije i najmračnije oceanske dubine dom su nekoliko organizama koji se vole pošteno smrznuti.

Mnogi od njih su bakterije ili slični jednostanični organizmi, poznati kao Archaea, ali pojedini lišajevi kriptoendoliti vole ekstremne uslove, te koloniziraju pore na antarktičkim stijenama. Otkrivena je i alga koja proizvodi crvenkasti "snijeg", fenomen kojeg je prvi opisao Aristotel.



Zimoljupci, "psychrophiles", imaju posebne stanične mebrane koje ne otvrdnu pod utjecajem niskih temperatura, a mnogi proizvode i neku vrstu antifriz proteina.

"Jako je teško tačno utvrditi najnižu temperaturu na kojoj je moguć život, zato što kada živa padne, rast uspori do nivoa koji je gotovo neprimjetan", objasnio je Chris McKay, naučnik iz NASA-e koji proučava organizme u hladnim i suhim okruženjima.

Za mikrobe je poznato da se multipliciraju na -12 °C, a neke studije sugerišu da bakterija Colwellia psychrerythraea "Soj 34H" može podnijeti temperaturu od nevjerovatnih -196 °C, standardnoj temperaturi tečnog hidrogena.



"Istraživanje organizama koji vole hladnoću je veoma dragocjeno, jer su sva mjesta u Sunčevom sistemu na kojima bi moglo biti života, poput Marsa ili Jupiterovog mjeseca Evrope, hladna i bogata ledom", dodao je McKay.

Sol na Zemlji



Uprkos njegovom nazivu Mrtvo more obiluje životom. Riječ je o najslanijoj vodenoj površini na Zemlji u kojoj se multipliciraju mikrobi, iako je osam puta slanija od oceana. Naučnici su, proučavajući mikrob Haloarcula marismortui, otkrili da on proizvodi poseban protein koji ga štiti od utjecaja soli.

Stručnjaci također smatraju da bi bilokoji mikrob, koji živi na Marsu, morao biti sličan zemaljskom "halophilesu" kako bi se mogao izboriti s visokom slanošću ove planete.

Rover Opportunity je nedavno pronašao taloge magnezij sulfata, koji bi mogli potvrditi da je tamo nekad ranije bilo slane vode. Upravo zbog ovih otkrića neki naučnici tvrde da je Mars bio "previše slan" da bi se tamo mogao održati bilokoji oblik života.



Drugi pak smatraju da je još uvijek prerano donositi bilokakve zaključke. McKay, međutim, vjeruje da na Marsu postoje područja koja nisu neprijateljska za organizme.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: