"Molekule motivacije": Zašto nam treba dopamin i prirodni načini kako ga povećati
Dopamin ima nekoliko značajnih funkcija u ljudskom organizmu, a naziva se "motivacijskom molekulom", budući da nam daje motivaciju, fokus i želju da budemo produktivni.
Dopamin utječe na brojne funkcije u mozgu, a direktan utjecaj vrši na naše raspoloženje, san, učenje, sposobnost da se fokusiramo i koncentrišemo, utječe na naše motoričke funkcije, te pamćenje.
Dopamin je ključan da bismo osjećali motivaciju za kratkotrajne i dugotrajne ciljeve, a daje nam osjećaj zadovoljstva kad završimo ono što smo zamislili. On je i sastavni dio našeg sistema u mozgu odgovornog za nagrađivanje, pa prema tome, i osjećaj zadovoljstva.
Dopamin je dio savršeno uređenog sistema za preživljavanje koji potječe od naših predaka, a kojima je pomagao u trenucima u kojem su morali otkrivati nove izvore hrane. Možda vam se čini kako nikome ne treba posebna motivacija da pronađe hranu i ne umre od gladi, no istraživanja provedena na laboratorijskim miševima su pokazala kako su miševi sa deficitom dopamina toliko nemotivisani da će radije umrijeti od gladi nego posegnuti za hranom koja i je relativno dostupna.
U današnjem suvremenom društvu u kojem živimo, dopamin nam svakako nije potreban kako bismo bili motivisani za traženje hrane, ali svakako jestre kako bismo se osjećali živima i zadovoljnima.
Simptomi manjka dopamina su: umor, nedostatak motivacije, nemogućnost da se osjeti zadovoljstvo, nesanica, poteškoće s buđenjem ujutro, promjene raspoloženja, zaboravljivost, gubitak pamćenja, nemogućnost da se koncentriše i fokusira, nemogućnost da se poveže s drugim ljudima, nizak libido, želja za slatkom hranom, želja za kofeinom, nemogućnost da se nosi sa stresom, nemogućnost mršanja itd.
Potrebno je naglasiti kako ovi simptomi mogu signalizirati i prisutnost drugih poremećaja i oboljenja, pa je svakako potrebno obratiti pažnju i na to postoji li možda neki drugi uzrok ovakvih stanja.
Poremećaj u lučenju dopamina se veže uz različite psihijatrijske dijagnoze, poput shizofrenije, koja nastaje kao posljedica hemijskih i strukturnih poremećaja u mozgu i za koju se smatra kako je uzrokovana pretjeranim lučenjem dopamina.
Uz nizak se pak nivo dopamina veže poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD), a ljudi s ovom dijagnozom se vrlo često okreću aktivnostima i ovisnostima koje mogu biti destruktivne za njih i njihovu okolinu. Mnoge se ovisnosti zasnivaju u potrebi mozga da traži što više dopamina, a među njima su najčešće ovisnosti o internetu, kockanju, šopingu, seksu, alkoholu ili bilo čemu drugom. Lijekovi za poremećaj pažnje pružaju djelimičnu stimulaciju i pomoć kako bi mozak prestao tražiti stimulaciju izvana. Ipak, postoje i neke prirodne alternative.
U nastavku provjerite neke od načina kako prirodno povećati lučenje dopamina
Jedite dobru i nutritivno bogatu hranu. Jedite hranu bogatu tirozinom. Tirozin je aminikiselina za koju se vjeruje kako pomaže u proizvodnji dopamina, a može se pronaći u namirnicama kao što su čokolada, bademi, banane, avokado, kafa, jaja, lubenica, zeleno povrće, jogurt, zeleni čaj, piletina i govedina.
Izuzetno važan faktor za naše cjelokupno zdravlje jesu naša crijeva, budući da se u njima nalazi veliki udio našeg imunološkog sistema. Pravilna prehrana je nešto što svakako može dovesti i hormone u red, a posebno se preporučuju probiotske namirnice poput jogurta, kefira i kiselog kupusa, budući da zdravlje crvijevne flore podstiče bolju proizvodnju neurotransmitera u mozgu.
Kad su u pitanju suplementi za podizanje nivoa dopamina, preporučuju se kurkuma (začin, ali dostupan i u vidu suplementa, u kapsulama), ginkgo biloba, L-teanin (aminokiselina dostupna u zelenom čaju), te L-tirozin, također dostupan kao suplement.
Napravite liste zadataka, čak i malih. Organiziranje zadataka i njihovo ispunjavanje tokom dana, nakon čega ćete ih prekrižiti s liste vam pomaže da se osjećate bolje u vezi sebe, nebitno da li u pitanju vaći, važniji zadaci ili pak oni manji.
Budite kreativni. Aktiviranje kreativnog, umjetničkog dijela mozga zahtijeva dopamin, a ukoliko u svoje aktivnosti uključimo i neku koja poboljšava našu kreativnost, dopamin počinje da se luči. Pišite, crtajte, slikajte, plešite, kuhajte, pjevajte... uživajte u onome u čemu volite svakodnevno.
Vježbajte. Vježbanje će probuditi brojne neurotransmitere, a najbolja vježba za podizanje dopamina je ples, budući da je vježbanje u kombinaciji sa muzikom najbolji način da poboljšate raspoloženje.
