Novine objavljuju brojne slagalice kojima se trenira mozak, a postoje i mnoge igrice na mobitelima i kompjuterimam kao i brojne knjige koje nude testove sličnog sadržaja.
“Ne postoji nikakvi dokazi da ovi testovi poboljšavaju sposobnost pamćenja”, izjavio je Jason Braithwaite, kognitivni psiholog i neuropsiholog sa Univerziteta u Birminghamu. Naučnik tvrdi da ovi testovi nisu ništa vredniji u odnosu na igru šaha ili rješavanje križaljke i da neće znatno poboljšati funkcije mozga .
Braithwaite je dodao da je ideja o umanjenju starosti mozga besmislena i da se ovim testovima poboljšava npr. sposobnost kratkotrajnog pamćenja, ali da ne znači da se na ovaj način generalno mogu poboljšati kognitivne sposobnosti.
S druge strane, ako je suditi po novoj američkoj studiji, treniranjem moždanih aktivnosti pomoću kompjuterskih igrica može se povećati kvocijent inteligencije. Polovina od sedamdeset ispitanika radili su testove koji su mjerili vrijeme i brzinu rješavanja zadatih problema. Kada su nakon toga trebali riješiti problem drugačijeg sadržaja od onog u testu, oni koji su se testirali pokazali su bolje rezultate od onih koji nisu.
Radi se o ohrabrujućem istraživanju s jedne strane, iako su pojedini kritičari izjavili da je broj ispitanika premalen da bi se mogli donositi bilo kakvi zaključci.
Direktor istraživačkog centra za Alzheimerovu bolest je izjavio da se ove igrice dobro prodaju ali da starije osobe gube vrijeme na ove igrice i polažu lažne nade u izlječenje od Alzheimerove bolesti, objavio nje Guardian.
“Bolji savjet bi bio da provedeš trideset minuta dnevno radeći onda fizičke vježbe, a ne trenirajući mozak”, zaključio je Ballard.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
