Finansiranje istraživanja Arktika i Antarktika će se obavljati iz fonda Međunarodne polarne godine (IPY - International Polar Year), programa koji će u polarna istraživanja uložiti oko 500 miliona dolara.
Ovo je četvrti IPY koji se organizuje, ali i prvi koji će se prioritetno baviti klimatskim promjenama. Tri prethodne Međunarodne polarne godine su se održale 1882-83., 1932-33. i 1957-58. godine.
"Oko 60 procenata onoga što znamo o polarnim regionima, posebno Arktiku, potiče od istraživanja iz 1958. godine", izjavio je Louis Fortier, naučni direktor ArcticNeta, kanadske istraživačke mreže o Arktiku.
"Razlika je u tome što će nova polarna godina da se desi u kontekstu globalnog zagrijavanja", izjavio je Fortier za AFP.
Sa učešćem od 150 miliona dolara, Kanada je glavni pokrovitelj IPY-a, a za njom slijede skandinavske zemlje i SAD, koji učestvuju sa po 60 miliona dolara.
Naučnici koji su u prošlosti proučavali Arktik, ograničili su polje istraživanja na biološke, geografske i fizičke nauke, ali sada je potrebno ispitati utjecaj klimatskih promjena na ljudsku vrstu.
Inuiti, narod koji živi u arktičkom regionu, u prošlosti su bili predmet istraživanja, pa će također i u ovom IPY-u biti partneri u istraživanju.
Oko 150.000 Inuita živi u arktičkim regijama SAD-a, Kanade, Grenlanda, Skandinavije i Rusije. Inuitske organizacije su potvrdile učešće u Međunarodnoj polarnoj godini.
"Period od dvije godine je standardno trajanje polarne godine, zato što je potrebno provesti dvije godine u posmatranju da bi se informacije prikupile. Rezultati istraživanja će biti objavljeni 2009. i 2010. godine", izjavila je Kathleen Fischer, izvršni direktor kanadskog IPY programa.
IPY istraživanje bi trebalo dati objašnjenje trenutnog klimatskog sistema, te dati prognozu situacije u narednom višegodišnjem vremenskom periodu.
