{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Medicina u 2007.: Ogroman napredak istraživanja matičnih stanica

S
29.12.2007. u 10:24
0
0
Medicina u 2007.: Ogroman napredak istraživanja matičnih stanica
0
Medicina u 2007.: Ogroman napredak istraživanja matičnih stanica
Istraživanja na matičnim stanicama glavni su medicinski i naučni događaj protekle godine, predvodeći čitav niz postignuća za koja stručnjaci kažu da bi mogla konačno uroditi izliječenjem mnogih bolesti, izvjestio je Glas Amerike.
Istovremeno, i na planu javnog zdravstva bilježi se napredak u borbi protiv dvije ubojite bolesti.

Matične stanice su temeljne stanice koje imaju sposobnost razviti se u bilo koju vrstu stanica u ljudskom tijelu. Naučnici kažu da im
ta sposobnost daje potencijal da liječe bolesti jer ih se može manipulirati da postanu zdravo, odnosno željeno tkivo.

U 2007. godini dvije ekipe naučnika, jedna u SAD-u i jedna u Japanu, objavile su da im je uspjelo pretvoriti stanice kože u svojevrsnu matičnu stanicu sa sposobnošću preobrazbe u različite vrste stanica. To presudno otkriće zaobilazi potrebu korištenja matičnih stanica embrija.

James Thompson, sa Univerziteta Wisconsin, jedan je od američkih naučnika kojima je uspjela manipulacija stanica kože. On kaže da bi razvoj takve metode mogao utišati žučne rasprave u vezi s korištenjem ljudskih embrija u istraživačke svrhe.

"Vjerujem da ovi novi rezultati, premda ne eliminiraju tu kontroverzu, ipak vjerovatno predstavljaju početak kraja te kontroverze."

Američki istraživači su pružili prve dokaze da reprogramirana matična stanica može djelovati kao lijek, preokrenuvši jedan krvni poremećaj - srpastu anemiju - kod miševa.

Srpasta anemija je genetska bolest krvi koja ponajviše pogađa djecu afričkog i azijskog porijekla, a odlikuje je izobličenje crvenih
krvnih stanica, eritrocita, koji ne uspijevaju prenositi dovoljno
kisika.

Trojica naučnika, Mario Capecchi sa Univerziteta Utah, Oliver
Smithies sa Univerziteta North Carolina, te Martin Evans, sa velškog Univerziteta Cardiff, nagrađeni su Nobelovom nagradom za medicinu za 2007., za stvaranje takozvanog "knock-out" miša, soja ove laboratorijske životinjice koji omogućuje izvođenje većine genetskih istraživanja.

"Rekao bih da naša istraživanja u temelju počivaju na njihovom
stvaranju takvih miševa", kazao je Matthew Goldberg, neurolog Univerziteta Texas Southwestern, u Dallasu, koji traga za lijekom protiv Parkinsonove bolesti.

Njegova ekipa koristi "knock-out" miševe u pokušaju identifikacije koji su geni odgovorni za izazivanje Parkinsonizma. Kod "knock-out" miša neki su geni "stišani" kako bi se imitirala ljudska bolest.

"'Utišavanjem gena može se analizirati ponašanje miša i fiziološke promjene do kojih dolazi, te se tako može zaključiti kakva je normalna funkcija tog gena", kaže Goldberg.

Godina 2007. donijela je značajne promjene i u javnozdravstvenoj slici svijeta. Broj oboljelih od ospica smanjen je u Africi za 91 posto, a u čitavom svijetu za 68 posto zahvaljujući intenzivnoj kampanji cijepljenja.

Direktorica američkog Nacionalnog centra za kontrolu bolesti Julie Gerberding sudjeluje u koaliciji organizacija nazvanoj "Measles Initiative" - Inicijativa protiv ospica.

"Ovakav je napredak za proslaviti! No moramo isto tako priznati da je 242 hiljade djece koliko ih još umire od ospica daleko, daleko previše", kaže Gerberding.

Initiative Measles će se sada usredotočiti na cijepljenje djece u južnoj Aziji gdje se bilježi najveći broj slučajeva.

Na kraju 2007., istraživači izvješćuju i o značajnom napretku u razvitku cjepiva protiv malarije. Devedeset posto od milion djece koliko ih svake godine u svijetu oboli od malarije živi na području subsaharske Afrike. U kliničkom pokusu u Mozambiku, eksperimentalno cjepivo je smanjilo rizik nastanka teške malarije kod dvije hiljade djece za gotovo 60 posto. Znanstvenici kažu da bi cjepivo - koje proizvodi GlaxoSmithKline - moglo biti dostupno za dvije godine.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: