Godine 2008. naučnici su uspjeli klonirati miša koristeći ćelije drugog miša koje su bile zamrznute 16 godina. Naučnici sa Univerziteta Kyoto se nadaju da će sada uz pomoć te tehnike uspjeti udahnuti život i dlakavim mamutima.
Naime, u augustu prošle godine u sibirskoj tundri, u ledu, pronađeni su ostaci ogromnih životinja koje su nekada hodale zemljom.
Upravo ti ostaci mogli bi koristiti pri kloniranju mamuta, no profesor Akira Iritani, koji predvodi studiju, najprije će krenuti ove godine u ekspediciju u Sibir i pokušati pronaći svoj dobar uzorak mekog tkiva zamrznutog mamuta. Ukoliko ne uspije, zamolit će Ruse da mu ustupe uzorak iz njihovih primjeraka.
"Stopa uspješnosti kloniranja stoke je donedavno bila veoma niska, ali sada iznosi do 30 posto. Mislim da postoje razumne šanse da uspijemo i zdrav mamut bi mogao biti rođen u narednih četiri do pet godina", kazao je Iritani za Daily Telegraph.
Kada dobije primjerak tkiva mamuta naučnik će koristiti istu tehniku kao i kod kloniranja miša, koju je razvio Centar za razvojnu biologiju Riken.
Tako će identifikovati jezgro zdravih ćelija, zatim će te ćelije izvaditi i umetnuti u ćelije jajašceta afričke slonice koja će zapravo biti surogat-majka mamutu.
Bude li sve išlo prema njegovom planu prvi mamut će nakon nekoliko hiljada godina ponovo prohodati zemljom do 2016. godine.
