Ipak, predložene su hipoteze koje govore kako je naša fizička evolucija zaustavljena prije blizu 40.000 godina ili nakon otkrića poljoprivrede te da je ona zamijenjena društvenom i tehnološkom evolucijom.
Razlog takvom razmišljanju jeste što smo se zahvaljujući intelektu izdvojili iz klasične prirodne selekcije i to dužim životima, efikasnijim razmnožavanjem i izbjegavanjem smrti koju su nekada donosile danas bezopasne bolesti.
Nova studija s Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država mogla bi pobiti te pretpostavke zahvaljujući ukazateljima na to kako se ljudska evolucija još uvijek odvija.
Vjerovatno najbolji primjer jeste ostvarenje mogućnosti kod odraslih osoba da vare mlijeko sisara. Podnošenje mlijeka nekada je bilo izuzetno rijetko, ali se ova sposobnost rapidno raširila Evropom prije blizu 4.000 godina zbog prilagodbe uzrokovane hranjivom vrijednošću tog napitka.
Autor spomenute studije profesor s Harvarda Jonathan Beauchamp naglašava i razvoj otpora na malariju te izgradnju prilagodbe predjelima s niskim vrijednostima kisika. Sve su to primjeri rezultata evolucije koji su nastali doslovno prije tek nekoliko hiljada godina.
Beauchamp je do ovakvih zaključaka došao na osnovu ispitivanja genetičkih podataka više od 20.000 osoba širom svijeta.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
