Naučnici su u svojim istraživanjima došli do rezultata da su učenici, koje su profesori naučili apstraktnim matematičnim konceptima, pokazali bolje rezultate na eksperimentima od onih koji su za primjere imali pojave iz realnog svijeta, kao npr. konkretne priče sa problemima.
Dodavanje stranih, nepoznatih detalja u priču, otežava učenicima odvajanje matematičkih koncepata iz priče i njihovo primjenjivanje na nove probleme, istakli su naučnici.
“Otežavamo studentima učenje jer im usmjeravamo pažnju daleko od matematike”, izjavio je istraživač sa Ohio State Universityja.
Rezultati istraživanja iskazuju sumnju u široko rasprostranjenu praksu korištenja konkretnih i neposrednih primjera u cilju objašnjavanja apstraktnih matematičkih koncepata u osnovnim i srednjim školama u SAD-u i drugdje.
Tako profesor npr. predaje o matematičkoj formuli o udaljenosti, ilustrujući predavanja klasičnim primjerom o dva voza koja napuštaju različite gradove u isto vrijeme, a putuju različitim brzinama. Pri tom profesor često koristi kockice ili druga pomagala kako da bi što jasnije prikazao vozove.
“Opasnost u vezi sa ovakvim načinom predavanja leži u tome što onda učenici nauče riješiti samo problem u vezi sa vozovima”, izjavio je Kaminski.
U istraživanjima naučnika, jedna grupa učenika je usvojila matematičke koncepte koristeći se općim simbolima, dok su drugi usvajali znanja na osnovu konkretnih primjera, kao što su slike koje predstavljaju posude napunjene tečnošću, ili komada pica ili teniske loptice u kutiji, itd.
Obje grupe učenika su, na kraju ispitivanja, uspjele riješiti zadati matematički problem, ali su istraživanja pokazala da su učenici, koji se matematičke koncepte savladali na osnovu apstraktnih simbola, bili bolji u primjenjivanju stečenog znanja na druge matematičke probleme, objavljuje Reuters.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
