Oni najavljuju kolonizaciju Mjeseca i ocjenjuju da je sada besmisleno maštati o letovima na Mars, jer za tako nešto nema ni resursa, ni ozbiljnog plana.
Jedan od najvažnijih ciljeva misija ne Mjesec jesu - rude, a posebno helija-3, koji je perspektivno nuklearno gorivo.
Rusija obnavlja program istraživanja Mjeseca, koji je prekinut 1976. godine.
Planirano je lansiranje tri satelita: "Luna-25", "Luna-26" i "Luna-27". Osnovni zadatak prve misije jeste da se Rusiji vrati sigurnost slijetanja na Mjesec. A modul "Luna-27" posjedovat će opremu za bušotine radi potrage za vodenim ledom.
Brojni eksperti smatraju da bez osvajanja Mjeseca nema smisla razmišljati o kolonizaciji Crvene planete.
Mjesec je interesantan i kao "odskočna daska" za svemirsku ekspanziju. Naučnici upozoravaju da je let na Mars – faktički let u jednom pravcu: suviše je mnogo nedefinisanosti.
Razgovori o letovima na Mars imaju danas više teorijski smisao. Niko, u stvari, ozbiljno i ne razmišlja da Zemljanima Mars bude kolonija.
Površinu Mjeseca prekriva regolit – mješavina fine prašine i dijelova stijena, nastalih usljed sudara meteora sa Mjesečevom površinom. Debljina ovog sloja varira od nekoliko centimetara do desetina metara.
Naučnici navode principijelnu mogućnost da iz regolita dobiju gvožđe, aliminij, silicij, a možda i titanij, hrom, mangan...
Nusproizvodi mogu biti kisik, vodik i sama voda. Osim toga, iz Mjesečevog tla moguće je proizvesti staklo, keramiku i neke druge materijale.
Eksperti smatraju da je rudarsku proizvodnju na Mjesecu najpovoljnije ostvarivati otvorenim kopovima. To je skup poduhvat, ali je opravdan.
Posebnu pažnju treba obratiti na helij-3, veoma perspektivno nuklearno gorivo, kojeg nema na Zemlji. Njegova energetska snaga je ogromna. Jedna tona zamjenjuje 20 miliona tona nafte.
Istina, za dobijanje ove tone potrebno je prekopati dio Mjesečeve površine od 20 kvadratnih kilometara sa tri metra dubine.
Problem je i u tome što čovječanstvo još nije savladalo kontrolu termonuklearne sinteze - navodi "Glas Rusije".
