Ukupna zelena površina se povećala za oko 6 % širom cijele Zemlje, sa najvećim žarištima u tropima i u višim područjima Sjeverne Hemisfere.
Godine od 1980. su uključivale rekordno tople dvije decenije, koje su ubrzale rast sastojaka u regionima u kojima bi u suprotnom opale zalihe istih.
Ipak nije u svim regionima porasla vegetativnost. Oko 7% studiranih oblasti su doživjele opadanje u proizvodnji biljaka. “Najveći dobitnici su očito Indija, Brazil i Kanada,” rekao je voditelj istraživanja Ramakrishna Nemani. “Najveći gubitak doživjeli su dijelovi Meksika i sjevernog Sibira, što je očito rezultat suše i niskih temperatura u tim krajevima.
Amazonske prašume su same donijele rast od čak 40 % prirasta flore, uglavnom zbog smanjene oblačnosti, koja je propustila veće količine svjetla, i to je rezultat koji je najviše iznenadio, dodao je Nemani.
Južno američke prašume su propatile velike gubitke zbog sječe, ali samo na vanjskim rubovima dok su unutrašnje sekcije doživjele znatan prirast.
Do sada se mislio da je za ovaj porast zelenila zaslužan karbon dioksid, ali ovo istraživanje pokazuje kako su glavni “krivci” za ovo u stvari promjene u oblačnim pokrivačima. Ova studija koju je pokrenula NASA i Department of Energy je sadržavala prikupljanje podataka od stelita i zemaljskih skeniranja koji su godinama snimali situaciju.
Dobijene rezultate naučnici su proučavali skoro godinu i pol, da bi došli do ovog zaključka. Produktivnost biljaka je očito povećana za 6% u zadnjih 18 godina, ali u isto vrijeme je ljudska populacija porasla za čak 35%. Tako se došlo do zaključka da ove promjene i nisu poboljšale životne uslove na znatniji način.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
