Nauka
0

Još jedna misterija sunčevog sistema

FENA
Američka agencija za istraživanje svemira (NASA) objavila je prve rezultate analize uzoraka zvjezdane prašine koje je prikupila letjelica Stardust i zapravo naišla na još jednu misteriju sunčevog sistema, tj. pitanje kako su se najvrući materijali našli na najudaljenijim krajevima sunčevog sistema gdje su najniže temperature?

Lansirana 1999. godine, letjelica Stardust imala je zadaću da prikupi čestice prašine od prolazećih kometa. U januaru je kontejner s letjelice, u kojem se nalazila prikupljena zvjezdana prašina, uspješno uhvaćen pri povratku na Zemlju. Sada, evo, stižu i prvi nalazi mikroskopskog svemirskog otpada za koji se naučnici nadaju da će pružiti naznake o porijeklu našeg Sunčevog sistema, kao i samog života.

Donald Brownlee, glavni naučnik programa Stardust, s Univerziteta Washington, opisao je uzbuđenje oko nalaza. "Sada, u našim laboratorijima praktički svaki dan gledamo te uzorke zvjezdane prašine … gledamo komadiće kometa pod mikroskopom … i ja stalno mislim: ne mogu vjerovati da stvarno gledam u dio kometa!"

Kometi su samo otpad koji je preostao od stvaranja Sunčevog sistema prije 4 i po milijarde godina. Neki naučnici vjeruju da bi proučavanje čestica s kometa moglo odgovoriti na pitanja o nastanku naše planete.

Peter Tsou iz Laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni kaže da su proučavani djelići kometa i po više stotina puta manji od promjera vlasi ljudske kose, te da se došlo do iznenađujućeg nalaza. "Pronašli smo uzorke iz najhladnijih područja Sunčevog sistema, koji su nastali pod ekstremno visokim temperaturama. Dakle, najvrući uzorak na najhladnijem mjestu!"

Brownlee kaže da su analizirane čestice jednake mineralima stvorenim pod visokim temperaturama u meteoritima koji kruže mnogo bliže Suncu, javio je Glas Amerike. Ti su nalazi naizgled u suprotnosti s teorijom da je Sunčev sistem u vrijeme svog nastanka bio vrlo vruć u svom središtu, a hladan prema rubovima, odakle su stigli uzorci kometa. Brownlee postavlja teoriju da su te čestice na neki način bile transportirane iz središta Sunčevog sistema do njegovog ruba. U januaru 2004. letjelica Stardust prošla je kroz rep kometa Wild-2, sakupivši hiljade njegovih čestica prašine.

Dvije godine kasnije, Stardust je odbacio spremnik s prašinom na Zemlju, završivši putovanje od gotovo 4,8 miliona kilometara. Prije nego što su dobili uzorke zvjezdane prašine, jedini izvanzemaljski uzorci na raspolaganju naučnicima bili su oni s Mjeseca, koje su donijeli astronauti misija Apollo, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i meteoriti koji su pali na Zemlju.