Nauka
0

Globalno otopljavanje krivo za sve snažnije uragane

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Vrhunac vrlo intenzivne sezone uragana na Atlantskom okeanu je prošao i već se zna da je ovogodišnji broj jakih tropskih oluja veći od prosjeka. Zbog posljednjeg u nizu, uragana Ike, hiljade stanovnika priobalja Meksičkog zaljeva, u američkim južnim saveznim državama, ostalo je bez struje, pa i bez domova, a stanje u karipskim državama, posebice na Haitiju, još je mnogo gore. Jedna nova studija ustanovila je da uragani postaju sve jači, a da bi krivac za to moglo biti – globalno otopljavanje.

Uragan Ike, koji su meteorolozi nazivali 'čudovišnom olujom', bio je treći veliki uragan s Atlantika ove sezone. Znanstvenici Državnog univerziteta Floride i Univerziteta Wisconsin izvještavaju u časopisu Nature da najjače tropske oluje postaju – sve jače. Oni su analizirali podatke sa satelita i iz drugih izvora tokom petnaest godina, koji su se odnosili na gotovo 200 tropskih oluja.

Prije tri godine jedna druga studija pokazala je gotovo udvostručenje broja najjačih uragana.

Autorica te studije Judith Curry sa Georgia Institute of Technology povezala je pojačavanje intenziteta oluja s toplijom površinom okeana izazvanom dijelom globalnim otopljavanjem zbog ljudskih djelatnosti.

"To su oluje mnogo jačeg intenziteta, većih brzina vjetrova… odnosno – uragani četvrte i pete kategorije", kaže Curry. Ona kaže da će se taj trend nastaviti: "Vjerujem da ćemo u sljedećih 25 godina vidjeti nad sjevernim dijelom Atlantika takvu uragansku aktivnost kakva još nije zabilježena."

Ne slažu se svi s takvom interpretacijom, ali nalazi studija pothranjuju rasprave o globalnom otopljavanju.

Jeffrey Halverston sa Univerziteta Maryland smatra da vjerovatno postoji utjecaj globalnog otopljavanja na oluje, ali da je za sada teško tačno odrediti taj utjecaj. On objašnjava kako nastaju uragani:

"Vrlo brzo… topla voda je 'gorivo' za uragane. Voda isparava, para se kondenzira i oslobađa toplinu, stvarajući oluju. To je tok energije iz okeana u atmosferu. Što je voda toplija, to više isparava, to brže radi 'motor' oluje, jer je isparavanje 'gorivo'. Temperaturu okeana možete usporediti s oktanskom jačinom benzina", kaže Halverston.

S druge strane, Chris Landsea iz Nacionalnog centra za uragane kaže da je - po njegovom mišljenju - utjecaj globalnog otopljavanja na uragane vrlo, vrlo mali. On tvrdi da su snažnije oluje rezultat klimatske varijabilnosti i prirodnih vremenskih ciklusa.

Halverston se slaže da postoji ciklički obrazac, ali ističe da najnovija studija daje dosada najbolje podatke i definitivno ukazuje na trend pojačavanja oluja koji bi mogao biti povezan s globalnim otopljavanjem.