Britanski naučnici, piše časopis "Science", vidjeli su kako veličina mozga varira ovisno o tome koliko ljudi misle o odlukama. No, posljednje ankete otkrile su i kako neki ljudi previše razmišljaju o životu. Takvi ljudi, pak, imaju slabije pamćenje i također mogu biti depresivni.
"Zamislite da ste na kvizu poput 'Ko želi biti milioner' i niste sigurni u svoj odgovor. Možete koristiti znanje, pitati publiku, ili za pomoć", naveo je jednu od situacija Stephen Fleming, član tima University Collegea London (UCL), koji je proveo istraživanje.
Londonska grupa tražila je od 32 dobrovoljca da donose teške odluke. Oni su imali zadatak da gledaju u dvije vrlo slične crne i sive slike i kažu koja od njih ima svjetlije tačke u sebi.
Na skali od jedan do šest trebali su ocijeniti koliko su sigurni u svoj odgovor. Ljudi koji su bili sigurni u svoj odgovor imali su više moždanih ćelija u prednjem dijelu mozga, poznatom kao prednji prefrontalni korteks.
Ovaj dio mozga je povezivan s mnogim moždanim i psihičkim poremećajima, uključujući autizam. Prethodnim studijama je analizirano kako to područje funkcionira dok ljudi donose odluke u realnom vremenu, ali nije bilo studija na osnovu razlika između pojedinaca.
Ova studija je prva koja je pokazala da postoje fizičke razlike među ljudima s obzirom na veličinu ovog područja. Te razlike se ogledaju u tome koliko oni misle o svojim odlukama.
Istraživači se nadaju kako će više informacija o tim vrstama razlika između ljudi moći pomoći onima s duševnom bolešću. Isto tako, naučnici ističu kako puno razmišljanja nije sasvim dobro. Navode primjer ljudi koji imaju tendenciju ka turobnim razmišljanjima što ih dovodi u opasnost zapadanja u depresiju.
Također, više od 1.000 ljudi uestvovalo je u studiji koja je povezala jednu vrstu memorije, tzv. "radnu memoriju", s mentalnim zdravljem.
Radna memorija uključuje sposobnost prisjećanja na određene informacije u kratkom roku, ali uključuje i određene aktivnosti dok su vam na umu.
Došlo se do zaključka da oni s lošijom radnom memorijom, 10-15 posto ljudi koji su se mogli sjetiti samo manjeg dijela informacija, imaju veće šanse da imaju turobne misli i zapadnu u depresiju.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
