Dosada se zdepast izgled naših predaka tumačio kao prilagodba za penjanje po stablima. Kao i kod nekih sportova i borilačkih vještina, niži rast i čvrsta figura pridonose stabilnosti.
Iako je australopitek, predak savremenog čovjeka, hodao uspravno, zadržao je kratke noge iz istog razloga kao i majmuni, zbog borbe između mužjaka.
S tom prednošću u borbi, kratkonogi primati bi lakše dolazili do ženki i, naravno, prenosili gene na potomstvo. Duge noge kod današnjeg čovjeka ne čine ga manje agresivnim. Dapače, duže su noge posljedica ljudske specijalnosti za trčanje na duge staze.
Naučnici tvrde da se sklonost ka agresiji prenijela s majmunskih predaka kako bi postala karakteristika suvremenog čovjeka.
"Do određene mjere naša evolucijska prošlost pomaže nam razumjeti okolnosti u kojima se ljudska vrsta ponaša agresivno, a dokazi upućuju na to da je ljudsko nasilje povezano s natjecanjem između mužjaka", stoji u istraživanju.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
