{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Deset zadivljujućih stvari o životinjama koje sigurno niste znali

S
16.3.2008. u 09:13
0
2
Deset zadivljujućih stvari o životinjama koje sigurno niste znali
0
Deset zadivljujućih stvari o životinjama koje sigurno niste znali
Redakcija naučnog web portala LiveScience.com istražila je najnovija otkrića, uobičajene zablude i neobične adaptacije, kada je u pitanju životinjski svijet na Zemlji. Donosimo vam njihovu listu veoma zanimljivih i neobičnih činjenica o životinjama, koje sigurno niste znali.
10. Krokodili gutaju kamenje da bi lakše zaronili

Probavni sistem krokodila se susreće sa svim i svačim, od kornjača, riba i ptica, do žirafa, bizona, lavova, pa čak i drugih krokodila (kada brani svoj teritorij). Međutim, u stomaku krokodila može se naći i kamenje. Reptili gutaju veliko kamenje koje trajno ostaje u njihovom stomaku, a naučnici vjeruju da ih koriste kako bi što lakše zaronili.



9. Mlijeko ženke kita je deset puta masnije od mlijeka žene dojilje

Dojenje mladunčadi nije nimalo lak podvig za kitove, jer mali kit, nakon 10 do 12 mjeseci u maternici, pri izlasku iz maternice ženke čini jednu trećinu dužine odraslog kita (mladunče plavog kita je dugo oko deset metara). Majka mišićima, oko mliječne žlijezde, ištrcava mlijeko u usta mladunčeta, koje čvrsto drži bradavicu (da, kitovi imaju bradavice). Mlijeko kita ima otprilike deset puta više masti u poređenju sa mlijekom žene dojilje, što mladunčadi omogućava brz rast, otprilike 90 kilograma dnevno.



8. Ptice koriste poznate znakove na tlu kako bi se mogle snaći na dugim putovanjima

Golubovi mogu letjeti hiljadama kilometara kako bi pronašli istu lokaciju okupljanja bez navigacijskih problema. Pojedine vrste ptica, poput arktičke čigre, svake godine pređu 40.000 km. Mnoge vrste imaju ugrađene feromagnete kako bi se mogao pratiti njihov smjer kretanja u odnosu na magnetno polje Zemlje. Studija, objavljena u novembru 2006. godine u magazinu Animal Behaviour, sugeriše da golubovi također koriste poznate znakove na tlu kako bi lakše pronašli put do kuće.



7. Za dabrove su dani duži tokom zime

Tokom zime dabrovi se povuku u svoje jazbine i hrane se zalihama hrane ili nasalgama masti u njihovim specifičnim repovima. Štede energiju tako što izbjegavaju izlaziti na hladnoću, i ostaju u mračnim skrovištima. Dabrovi izlaze iz skrovišta kada sunce zađe, a tamo se vrate pri izlasku sunca, zbog čega se njihov biološki sat potpuno promijeni. Za dabrove zimi dan traje 29 sati.



6. Krtice nisu slijepe

Zbog zakržljalih očiju i "podzemnog" života krtice, naučnici su dugo vjerovali da ove životinje mogu očima detektovati slabu svjetlost samo prema zračnim strujanjima. Ali, u proteklih nekoliko godina otkriveno je da krtice ipak imaju oštar, ali ograničen vid. Također im se ne sviđa što vide, zaključak je studije iz novembra 2006. godine. Naime, svjetlost može signalizirati da je predator provalio u njihov tunel.



5. Ptići osnivaju "bratstva"

Pogrešno je gledati evoluciju kao proces rađanja sebičnih životinja koje samo vode računa o vlastitom preživljavanju. Odličan primjer su ptići koji na poseban način cvrkuću prilikom hranjenja, kako bi ostalim pilićima u blizini signalizirali da je hrana tu. Dakle, mnoge ptice osnivaju "bratstva" i pomažu jedni drugima, s ciljem preživljavanja najbolje prilagođenog genetičkog materijala.



4. Mnoge ribe mijenjaju spolne organe

Budući da postoji mnoštvo neobičnih stvorenja na kopnu, lako zaboravljamo da se neke od najčudnijih aktivnosti zapravo dešavaju duboko u oceanu. Tako je hemafroditizam mnogo češći kod pojedinih ribljih vrsta, nego kod drugih grupa kralježnjaka. Neke ribe mijenjaju pol zbog hormonalnih ciklusa ili promjena u okruženju, dok druge pak istovremeno imaju i ženske i muške spolne organe.



3. Žirafe posjeduju jedinstven krvotok

I dok iznimno visok vrat žirafama donosi određene koristi, javljaju se i mnogi problemi. Naime, srce žirafe mora dva puta jače pumpati krv, u poređenju sa kravom, jer krv mora doći do mozga. Zato je i neophodan veoma složen sistem krvnih žila kako krv ne bi pojurila u mozak kada se žirafa saginje. Zato je i koža oko ekstremiteta jako zategnuta kako bi se spriječilo slijevanje krvi prema dolje.



2. Slonovi ipak nemaju dobro pamćenje

Slonovi imaju ubjedljivo najveći mozak od bilokojeg drugog sisara na kopnu. Inteligenciju je veoma teško kvantificirati kod ljudi i životinja, ali može se koristiti kvocijent encefalizacije (EQ), koji predstavlja odnos veličine životinjskog mozga i očekivane veličine mozga u skladu sa tjelesnom težinom date životinje. Prosječni EQ kod slona iznosi 1.88 (kod čimpanze je u prosjeku 2.45, a kod svinja 0.27). Inteligencija i pamćenje su se uvijek smatrali međusobno povezanim, te je moguće da slonovi ipak nemaju dobro pamćenje.



1. Papige posjeduju jezičnu inteligenciju

Govor papiga se uvijek smatrao običnim kriještanjem i oponašanjem zvukova iz okruženja. Ali, u posljednjih 30 godina studije stalno dokazuju da papagaji mogu riješiti određene lingvističke zadatke kao što to čine djeca od četiri do šest godina. Također mogu kombinirati fraze i tekstove na potpuno nove načine, zbog čega se sugeriše da se patenti govora papiga iskoriste za razvoj umjetnih govornih vještina kod robota.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: