10. Johann Konrad Dippel
Alhemičar iz 17. stoljeća Johann Dippel, koji se rodio i odrastao u njemačkom dvorcu Frankenstein, najpoznatiji je po neumornoj potrazi za eliksirom besmrtnosti. Glasine o njegovim eksperimentima nad ljudskim tijelima vjerovatno su poslužile kao inspiracija za legendarni lik kojem je britanska spisateljica Mary Shelley dala upravo ime Frankestein.
9. Wernher von Braun
Neustrašivi Wernher von Braun je kao 12-godišnjak na svoju igračku vagon postavio petarde i ostavio je nasred prepune ulice u Njemačkoj. To je bio samo početak. Mozak koji je stajao iza Hitlerovog V-2 raketnog programa kasnije je stigao u SAD kao ratni zatvorenik te postao šampion svemirskog i lunarnog istraživanja. I dok je slao ljude na Mjesec, von Braun je postao majstor ronjenja, a zanimala ga je i filozofija.
8. Robert Oppenheimer
"Otac atomske bombe" nikada nije krio simpatije prema komunizmu i unutarnji sukob oko bacanja atomskih bombi, pa mu je na kraju oduzeta njegova akademska i politička moć. Uprkos tim kontroverzama, poznat je i kao čovjek kojeg su studenti zvali "Oppie", a koji je bez posebnog razloga naučio holandski jezik i citirao svete tekstove religije Hindusa na lokaciji gdje je izvršeno prvo testiranje atomske bombe.
7. Freeman Dyson
Ugledni nuklearni fizičar i pisac Freeman Dyson je 1959. godine predložio Dysonovu sferu, tzv. Prstenasti svijet, kao način na koji čovječanstvo može u budućnosti maksimalno koristiti Sunčevu energiju. Sfera veličine planetarne orbite sastojala bi se od sistema solarnih kolektora ili habitata oko zvijezde, tako da sva (ili barem većina) energije bi bila apsorbirana i iskorištena. Dyson je naime, uvjeren da postoji život i izvan Zemlje, te vjeruje kako ćemo s vanzemaljcima stupiti u kontak u narednih nekoliko desetljeća.
6. Richard Feynman
Član skupine naučnika koji su napravili atomsku bombu, američki fizičar Richard Feynman svakako je jedan od najvažnijih naučnika druge polovine 20. stoljeća. Postavio je teoremu elektrodinamike kvanta, objasnivši interakciju između elektromagnetne radijacije i naelektrisanih čestica (protona i elektrona). Za svoj rad je 1965. godine dobio i Nobelovu nagradu za fiziku, a 1986. godine vodio je istražnu komisiju nakon uništenja svemirske letjelice Challenger. Međutim nije bio "klasični tip profesora", već je bio poznati i po ekscentričnom načinu života i izrazito slobodnom duhu. Amaterski se bavio i muzikom, a u slobodno vrijeme je čak i dekodirao hijeroglife Maja.
5. Jack Parsons
I kada nije bio zauzet suosnivanjem laboratorija za istraživanje Sunčevog sistema (Jet Propulsion Laboratory) u Kaliforniji, Jack Parsons se bavio magijom i tvrdio za sebe da je Antihrist. Ovaj misteriozni "zločesti dečko" američkog svemirskog programa je, i bez formalnog obrazovanja, ipak uspio razviti formulu za raketno gorivo koje je Amerikancima donijelo pobjedu u Drugom svjetskom ratu i lansiralo ih u svemir. Čak je i jedan krater na Mjesecu nazvan po njemu. Bio je jedan od najvećih okultista 20. stoljeća, a 1952. godine se raznio tokom laboratorijskog eksperimenta u vlastitom domu.
4. James Lovelock
Britanski naučnik James Lovelock je prvi predložio novi, holistički pogled na Zemlju prema kojem sva živa i neživa priroda čini jedinstven sistem, svojevrsni megaorganizam, to jest živi planet sa sposobnošću samoregulacije i prilagođavanja promjenama. Prema hipotezi o Geji, koja je dobila ime po starogrčkoj božici Zemlje mi smo dio veće cjeline. Lovelock vrlo često u javnosti govori o veoma mračnoj prognozi za čovječanstvo, uzimajući u obzir ekološke krize, te čvrsto vjeruje u neizbježno izumiranje čak 80 posto čovječanstva do 2100. godine.
3. Nikola Tesla
Izumitelj generatora izmjenične struje i glavni odgovorni za početak električnog doba rođen je u Hrvatskoj 1856. godine, a većinu svog radnog životnog vijeka je proveo u New Yorku (SAD), radeći na izumima samostalno i u suradnji s drugim naučnicima. Bio je poznat kao "poremećeni" genijalac koji je vrlo malo spavao, ali i vrlo rado koristio vlastito tijelo kao provodnik na javnim demonstracijama svojih naučnih otkrića. Stoga i ne čudi što ga je redakcija LiveSciencea smjestila na treće mjesto liste najluđih naučnika na svijetu.
2. Leonardo da Vinci
Između slikanja najvećih remek djela renesansne umjetnosti poput "Posljednje večere" ili "Mona Lize", italijanski genije Leonardo da Vinci ipak je uspio pronaći malo vremena za svoje neobične hobije. Njegove naučne skice i nacrti, koje je pisao u zbijenim linijama napisanim kao odraz u ogledalu, s desna na lijevo, predstavljaju bogatu riznicu neobičnih naprava i briljantnih ideja, od kojih su neke realizirane tek mnogo stoljeća kasnije poput prvog helikoptera.
1. Albert Einstein
Jedan od najpoznatijih naučnika prošlog stoljeća svojim teorijima relativiteta okrenuo je svijet fizike naopako, te dao značajan doprinos u oblasti gravitacije i teoriji kvantuma. Obožavao je i jedriti kad nije bilo vjetra, jer to bilo "izazovno", a neobična frizura je bila njegov zaštitni znak.
