Prema rezultatima ovog istraživanja koji su danas u Sarajevu prezentirali predstavnici državne Komisije za saradnju s UNESCO-om, BiH je na zadnjem mjestu u oblasti razvoja nauke i tehnologije od svih zemalja jugoistočne Evrope.
Poražavajući podatak koji ide u prilog ovoj ocjeni je da se u BiH trenutno izdvaja 0,05 posto bruto društvenog proizvoda za razvoj nauke i tehnologije, za razliku od prijeratnih 1,5 posto.
Naša zemlja nije dio evropskog istraživačkog prostora, ne postoje državni instituti u ovoj oblasti i nema ozbiljnih naučnoistraživačkih projekata.
-U BiH postoji "gluhoća" organa vlasti na svim nivoima o pitanju istraživanja i razvoja, kaže predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i član državne komisije akademik Božidar Matić.
On pojašnjava kako se u Daytonskom sporazumu nigdje ne spominje oblast nauke i tehnologije, pa organi vlasti stalno prebacuju jedni na druge odgovornost za ovu oblast.
Također, Matić upozorava kako je BiH jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja još nije potpisala evropski program pomoći institucijama države da se uključe u velike istraživačke projekte.
Ohrabruje činjenica da je, uz pomoć UNESCO-a, u ANUBiH pri kraju izrada državne strategije za nauku i tehnologiju, za čiju će realizaciju biti zaduženo državno ministarstvo nauke i tehnologije koje treba formirati.
U skladu s ovom strategijom, predviđeno je da naša zemlja izdvaja dva posto od bruto društvenog proizvoda za razvoj nauke i tehnologije.
Među preporukama UNESCO-a za ovu oblast izdvaja se i ona o formiranju državne agencije za nauku i tehnologiju, te fonda i savjeta za razvoj.
Prema riječima predsjednika državne komisije za saradnju s UNESCO-om, treba formirati nove generacije mladih naučnika i istraživača u BiH, izgraditi istraživačku infrastrukturnu mrežu kroz razvoj laboratorija, te reinvestirati u industrijski razvoj.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
