[SLIKA]5[/SLIKA]1. Papagaji imaju jezičnu inteligenciju
Mnogi vjeruju da je papagajsko "cvrčanje“ samo puko oponašanje zvukova iz sredine. Ali studije u zadnjih 30 godina su pokazale da su papagaju vrlo nadareni za jezik. Oni mogu savladati neke jezične barijere i rješavati jezične probleme na nivu četverogodišnjeg djeteta. Papagaji također razumiju pojmove kao što su veće, isto, različito, manje, nijedno te brojeve. Možda najzanimljivije, oni uspijevaju kombinirati različite naučene riječi i pojmove u razumljive logične sintagme pa čak i rečenice.
2. Slonovi ipak zaboravljaju
Postoji izreka da "Slon nikad ne zaboravlja“. To je možda i moguće s obzirom da je slonovski mozak ubjedljivo najveći od bilo koje druge kopnene životinje. No postavlja se pitanje da li oni iskorištavaju svu sivu masu? Mjerenje inteligencije preko kvocijenta encefalizacije pokazuje da su slonovi prosječno pametni (taj je kvocijent za ljude oko 7,33 do 7,69, za šimpanze oko 2,45 dok je za svinje oko 0,27). Slonovski kvocijent je oko 1, 88 i ukazuje na to da, iako to jesu pametne životinje, slonovi ipak mogu zaboravljati.
[SLIKA]4[/SLIKA]3. Žirafe imaju posebnu cirkulaciju krvi
Vrat žirafe može dostići dužinu od preko 4 metra, a zašto je to prednost pokazalo se tokom evolucije. Naime, žirafe su uglavnom mogle dohvatiti lišće sa drveća koje je za druge životinje bilo previsoko. No tijelo žirafe se moralo posebno prilagoditi, s obzirom da srce mora pumpati krv tako visoko. Zato je njihov sistem cirkulacije krvi dva puta jači nego kod krava, a koža u ekstremitetima mora biti vrlo zategnuta oko mišića kako bi spriječila "slijevanje“ krvi prema dole.
4. Ribe mijenjaju reproduktivne organe
Iako se uglavnom najviše divimo životinjama sa kopna, najviše čudnih stvari možemo vidjeti u svijetu ispod vode. Tamo naime mnoge ribe mijenjaju svoje spolne organe u zavisnosti od habitata u kojem trenutno žive ili zbog hormonalnog ciklusa. Česta pojava među ribama je i hemafroditizam, odnosno postojanje oba spolna organa.
[SLIKA]3[/SLIKA]5. Ptići nisu sebični
Greška je što ljudi misle da su mladunčad ptica sebična i da često ubijaju svoju braću i sestre kako bi preživjeli. Istina je da neke vrste ptica zbog opstanka moraju poduzimate takve mjere, ali je generalno pogrešno misliti da svi ptići mrze svoju braću i sestre. Mnoge mlade ptice osnivaju "bratstva“ i potpomažu se međusobno jer na kraju, nije važno da preživi uvijek najdeblja ili najjača ptica već i da se očuva dobar genetski materijal.
6. Krtice nisu slijepe
Iako su njihove male oči zakržljale zbog "podzemnog“ načina života, krtice ipak vide. Dugo se smatralo da je njihov osjećaj za orijentaciju dobar zbog toga što mogu osjetiti promjene u zračnim strujanjima. No sada su naučnici otkrili da, iako imaju veoma ograničen i slabašan vid, krtice definitivno mogu vidjeti. Studija iz novembra prošle godine je objasnila da su krtice vjerovatno morale razviti čulo vida jer su neki predatori ušli u njihove skrivene tunele.
[SLIKA]1[/SLIKA]7. Za dabrove dani su duži tokom zime
Dabrovi se tokom zime uvuku u svoje jazbine i žive na hrani koju su tokom proljeća i ljeta skupljali "za zimske dane“. No zbog stalnog boravka u svojim tamnim skrovištima, njihov biološki sat potpuno se promijeni. Za njih tada dan ima 29 sati.
8. Ptice pamte znakove na zemlji
Do sada se vjerovalo da ptice pomoću magnetnog polja Zemlje uspijevaju tako precizno dolaziti na svoja odredišta, ali nove studije pokazuju drugačije. Neke vrste ptica godišnje pređu nevjerovatnu kilometražu, a da nikada ne pogrijše ni malo. Studija objavljena prošle godine u novembru pokazala je da ptice zapravo pamte znakove na kopnu dok putuju. Ti im biljezi ostaju u memoriji i služe im da nikada, ali baš nikada, ne pogriješe svoju destinaciju.
[SLIKA]6[/SLIKA]9. Mlijeko kitova 10 puta masnije od mlijeka dojilje
Dojiti novorođenče koje je dugačko preko 9 metara može biti zaista izazov. Naučnici su otkrili da ženke kitova kontrakcijom mišića "ušpricavaju“ mlijeko u usta mladunčeta dok se ono drži ustima za bradavicu. Mlijeko koje mladunče svaki dan dobiva mu treba omogućiti brzi rast i debljanje pa su analize pokazale da je mlijeko kitova 10 puta masnije od ljudskog mlijeka.
10. Krokodili gutaju kamenje
Probavni sistem krokodila je neobičan jer može zaista sve svariti. Na meniju jednog krokodila se svakodnevno mogu naći kornjače, ptice, žirafe i bizoni, a kada je u pitanju teritorija mogu pojesti i drugog krokodila. No ono što je najčudnije od svega jeste da se u njihovom stomaku često pronađe kamenje. Naučnici smatraju da im gutanje kamenja služi za balansiranje prilikom ronjenja.
