Klix.ba - Lifestyle http://www.klix.ba/lifestyle Klix.ba - Lifestyle Klix.ba 144 27 http://www.klix.ba/ http://www.klix.ba/images/logo_mali.gif Zbog čega ćete stupiti u brak s pogrešnom osobom i zbog čega to nije bitno Klix.ba Uprkos svim naporima koje ulože, ljudi završe u braku s pogrešnom osobom. Djelimično je razlog taj što ljudi s kojima se pokušavamo zbližiti ne znaju o nama i našim problemima, te im se činimo se normalnim. U nekom samosvjesnom društvu glavno pitanje tokom prve večere ili kafe bi bilo "Koliko si ti lud?", navodi Alain de Botton, autor psihološke knjige "Prokletstvo ljubavi". "Možda imamo tendenciju da se pobjesnimo kada neko ne dijeli naše mišljenje ili se možemo opustiti samo kada radimo, možda imamo problem s intimnošću nakon seksa ili se povlačimo u sebe kao odgovor na poniženje. Niko nije savršen", kaže ovaj psiholog. Racionalni i brak iz osjećaja [VSLIKA]3[/VSLIKA] Ističe kako svi pokušavamo upoznati bolje naše partnere kako bismo ih razumjeli. Posjećujemo njihove porodice, gledamo fotografije, izlazimo s njihovim prijateljima itd. Tada smatramo da smo uradili našu "domaću zadaću", ali nismo. "Brak dolazi kao velikodušno, beskrajno ljubazno kockanje dvoje ljudi koji još ne znaju ko su i šta će biti, te se obavezuju na budućnost koju ne mogu pojmiti i pažljivo izbjegavaju istraživanje", kaže De Botton. Podsjetio je kako su se kroz historiju brakovi spajali iz različitih, ali mnogo drugačijih razloga nego danas. Neki od njih su spajanje zemlje, spajanje posla, otac mladenke je bio gradonačelnik, dvorac kojim je trebalo upravljati ili su roditelji već to ugovorili za par. Iz tih brakova poticala je samoća, nevjerstvo, zlostavljanje, tegoba na srcu i vrisak koji se mogao čuti kroz bolnička vrata. "Racionalni braka je bio sebičan, eksploativan i bio je sredstvo. Zato je zamijenjen brakom iz osjećanja. Bit je da su svoje ljudi preplavljeni instinktom i znaju u svom srcu da je to 'to'. Uprkos tome što se možda znaju samo šest mjeseci, neko od njih nema posla ili su tek postali punoljetni, sigurnije se osjećaju. Prestiž instinkta je traumatiziran stoljećima zbog neracionalnih razloga. No, iako mislimo da tražimo sreću u braku, to nije tako jednostavno", piše u knjizi "Prokletstvo ljubavi". Ljubav i sreća nisu povezane Psiholog navodi kako mi ustvari tragamo za familijarnošću koja može komplikovati bilo koji plan koji smo imali za sreću. Razlog je taj, tvrdi De Botton, što pokušavamo ponovo stvoriti osjećaje koje smo dobro poznavali u djetinjstvu. "Ljubav većine na koje smo iskusili ranije bila je pomiješana s drugim destruktivnim stvarima: osjećajem da želimo pomoći odrasloj osobi koja je izgubila kontrolu, lišena roditeljske topline ili uplašena njegovim bijesom ili nije dovoljno sigurna da kaže svoje želje. Koliko je onda logično da kao odrasli odbijamo osobe ne zbog toga što nisu prave već što su previše direktne, balansirane, zrele, pune razumijevanja i realne i kako se to onda našem srcu čini stranim? Stupamo u brak s pogrešnim ljudima jer ne povezujemo 'biti zaljubljen' sa osjećajem sreće", tvrdi autor. Pogrešnu osobu ne treba ostaviti [VSLIKA]1[/VSLIKA] Greške pravimo, kaže psiholog De Botton, jer smo usamljeni. Prema njegovom mišljenju, trebamo biti u potpunosti u miru s mogućnošću dugogodišnje samoće kako bi na odgovarajući način mogli izabrati, u protivnom, rizikujemo da više volimo ne biti sami nego što volimo partnera koji nas je poštedio te sudbine. "U konačni stupimo u brak kako bismo taj lijepi osjećaj učinili vječnim. Zamišljamo kako će nam brak pomoći da sačuvamo radost koju smo osjećali kada smo zaprošeni, da sačuvamo senzaciju, ali ne uspijemo vidjeti da nema povezanosti između tih osjećaja i institucije braka. Brak nas odlučno premjesti na drugi različiti i administrativni avion kojim dođemo možda u kuću u predgrađu s dubokim promjenama i bijesnom djecom koja ubijaju strast iz koje su se pojavila. Jedini zajednički sastojak boce je partner, a to je možda upravo pogrešni sastojak naše boce. No, dobra vijest je da nije bitno ako smo otkrili da smo u braku s pogrešnom osobom. Ne trebamo je napustiti", kaže De Botton. Naglašava kako trebamo shvatiti da svako ljudsko biće će nekada biti frustrirano, ljuto, nervozno, bijesno ili razočarat će nas, kao i mi to biće. Nema kraja našem osjećanju "praznoće" i "nepotpunosti", ali to nisu razlozi za razvod. "Biranje s kim ćete stupiti u brak je slično tome da identifikujete različit način patnje za koju biste se najviše žrtvovali. Filozofija pesimizma nudi rješenja za mnogu tjeskobu i uznemirenost u vezi braka. Možda zvuči čudno, ali pesimizam ublažava pretjerano maštoviti pritisak koji našu romantičnu kulturu stavlja iznad braka. Neuspjeh jednog određenog partnera da nas spasi od naše tuge i melankolije nije argument protiv te osobe i nije znak da naša zajednica neće uspjeti ili se neće nadograditi", navodi. Kompatibilnost je postignuće ljubavi [VSLIKA]2[/VSLIKA] De Botton ističe kako najbolja osoba za nas nije ona koja dijeli sve naše ukuse, jer takva ne postoji, već osoba koja pregovara o tim različitostima inteligentno i koja je dobra u neslaganju. "Osoba koja ima kapacitet tolerisanja različitosti velikodušno je pravi primjer 'ne potpuno pogrešne' osobe. Kompatibilnost je postignuće ljubavi, ne mora biti njezin preduvjet. Romantičnost nam ne pomaže, to je uvredljiva filozofija. To je učinilo da mnogo toga kroz šta smo prošli u braku izgleda užasno. Okončamo usamljeni i ubijeđeni da naša zajednica s manama nije 'normalna'. Trebali smo naučiti sebe da se naviknemo na 'pogrešnost', nastojati da usvojimo opraštajući, humorističniji i ljubazniji pogled na višestrukim primjerima nas i naših partnera", zaključuje De Botton. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160529075.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/vezeiseks/zbog-cega-cete-stupiti-u-brak-s-pogresnom-osobom-i-zbog-cega-to-nije-bitno/160529075 Sun, 29 May 2016 22:24:00 +0200 Stari grad Ključ: Mjesto gdje je Bosna predata Osmanlijama Klix.ba Piše: M. Ć. Stari grad Ključ, u historijskim dokumentima poznatiji kao Ključ na Sani, biser je srednjovjekovne bosanske baštine i arhitekture, te predstavlja neprocjenjivo kulturno bogatstvo velike historijske vrijednosti. Osim po brojnim specifičnostima, ova građevina je poznata i da je u okvirima njenih zidina 25. maja 1463. godine, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević predao Bosnu tada moćnom Osmanskom carstvu. Stari grad Ključ smješten je na visokim i strmim stijenama uz lijevu obalu rijeke Sane. Svi objekti u gradu bili su opasani visokim bedemima sa sjevera, dok su s juga prirodno zaštićeni dubokom provalijom. Zajedno sa podgrađem, ovi objekti predstavljaju najstarije gradsko jezgro, uklopljeno u jedinstven sistem zidina. Moćno plemstvo iz doline Sane Grad je igrao značajnu ulogu u historiji i politici srednjovjekovne bosanske države, a njegovi gospodari bili su moćno plemstvo iz doline rijeke Sane Hrvatinići, koji su pripadali crkvi bosanskoj. "Grad se prvi put spominje 1323. godine u povelji bana Stjepana II Kotromanića, kada on župu Banicu i Ključ daje bosanskoj feudalnoj porodici Hrvatinićima. Inače, Stari grad Ključ čine četiri diletacije: Prva je kula Ljubica, to je ustvari najviši dio grada koji potječe iz 13. stoljeća. Drugi dio čine Tabor kule, koje su nastale u vrijeme Sulejmana Veličanstvenoga, negdje između 1520. i 1565. godine. Treća diletacija se naziva srednjovjekovni grad Ključ na Sani, a ispod Ključa na Sani se nalazi Podgrad Ključ", kaže u razgovoru za Klix.ba Fuad Alibegović, profesor historije, rođeni Ključanin i autor knjige "Ključ na Sani". Tabor koji je smješten između grada i Ljubice je mlađi kompleks, koji u sadašnjem obliku potiče iz osmanskog perioda, mada je u osnovi ostao srednjovjekovni. Isturena kula Ljubica služila je kao bočna zaštita grada od neprijateljske artiljerije. Utočište posljednjeg bosanskog kralja Ipak, ono po čemu je Stari grad Ključ ostao trajno zapisan u knjigama historije jeste činjenica da je bio posljednje utočište zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i mjesto gdje je srednjovjekovna bosanska država, pred najezdom mnogo jačeg i brojnijeg suparnika, predata na, ispostavit će se, višestoljetno upravljanje Osmanlijama. Upravo zbog te “posljednje epizode” bosanskog kraljevstva, Ključ i danas nazivaju kraljevskim gradom. "Stjepan Tomašević je bježeći iz Jajca došao u srednjovjekovni grad Ključ na Sani, smatrajući da je to jako dobro utvrđen grad i da se neće morati predati Osmanskoj vojsci. Čak se spominje da su u Ključu sa njim boravili i njegov polubrat i polusestra, Katarina i Sigismund. Uglavnom, Stjepan se predao velikom veziru Mahmut-paši, kojeg je sultan Mehmed el-Fatih poslao u Ključ da vodi vojnu operaciju za osvajanje grada, a koji je prije toga obećao kralju Stjepanu da će mu sačuvati život ukoliko preda Bosnu", priča prof. Alibegović. Nakon što je kralj Stjepan to i učinio 25. maja 1463. godine, Mahmut-paša je zarobio Stjepana i odveo sultanu Mehmedu el Fatihu u Jajce, koji ga je natjerao da potpiše naredbu svim zapovjednicima da predaju gradove Osmanlijama. Ujedno, na asistenciju vrhovnog muftije carstva da sultan nije nije dužan poštovati obećanja svojih potčinjenih, sultan Mehmed je Mahmut-pašinu zakletvu proglasio nevažećom i u svom taboru u Jajcu, 5. juna, pogubio kralja, njegovog strica Radivoja i mnogo bosanske vlastele. Pružili snažan otpor Austrougarima Predajom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u Ključu, prije tačno 553 godine, pala je i Bosna i njena državotvornost, te na taj način završava epoha samostalnosti bosanske države. Bosna je nakon toga ušla u sastav velikog Osmanskog carstva kao Bosanski sandžak, a poslije kao Bosanski pašaluk. "Interesantna stvar, pored činjenice da se u Ključu predao posljednji bosanski kralj, na tom prostoru je i pružen veoma snažan otpor Austrougarima, kada su dolazili na ove prostore 1878. godine. Čak 314 vojnika i časnika Austrougarske vojske je 'izbačeno iz stroja', tj. ubijeno i ranjeno. Naravno, poginulo je i dosta domaćeg naroda, ali nisu poznati detaljniji podaci o tome. Tako da je Ključ poznat kao jedno od mjesta gdje su se događale značajne stvari u historiji", ističe prof. Alibegović. Srednjovjekovni grad Ključ na Sani sa sobom nosi specifičnosti i simbol je prepoznatljivosti po brojnim historijskim događajima koji su se odvijali pod njegovim bedemima i, ako ni zbog čega drugog, njegova historijska "težina" daje mu za pravo da se nalazi visoko na listi naših potencijalnih budućih posjeta i turističkih lokacija. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160525031.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/stari-grad-kljuc-mjesto-gdje-je-bosna-predata-osmanlijama/160525031 Sun, 29 May 2016 22:13:00 +0200 Aplikacije koje će vam olakšati planiranje putovanja i spriječiti stresne situacije Klix.ba Postoji veliki broj stvari koje mogu upropastiti godišnji odmor, ali tehnologija može to spriječiti ili barem ublažiti. Izumljene su brojne aplikacije koje olakšavaju planiranje putovanja i pomažu vam da ništa ne zaboravite. Kako vam se ne bi desilo da tokom puta ostanete bez goriva, izgubite novčanik ili dođete na odredište a shvatite da je zatvoreno i sl, tu su aplikacije Lola, Sidekix, Esplorio, MydistriKt, Eventurist, Prava i myTSA. Lola [VSLIKA]1[/VSLIKA] Lansirana je ranije ovog mjeseca. Riječ o aplikaciji koja putnicima predstavlja njihov kompjuter i ljudskog putničkog agenta. Korisnici unesu preference smještaja, avionskih linija i budžeta, a Lola vam da preporuke za putovanje. Pratit će putnika tokom cijelog puta i pružiti uslugu 24 sata dnevno. Nažalost, ova aplikacija još nije dostupna svime i postoji lista čekanja za njeno korištenje. Sidekix [VSLIKA]2[/VSLIKA] Korisnici unesu u aplikaciju svoje interese- noćni život, umjetnost, šoping, hrana ili kultura, kao i podatke o tome koliko žele šetati i u slučaju da se trebaju zaustaviti kažete samo riječ ATM (bankomat) ili trgovina s prehrambenim proizvodima, a Sidekix će vam pokazati put. Korisnici mogu poslati svoju rutu i krajnju destinaciju prijateljima i porodici kako bi se sastali na nekom dijelu. Aplikacija je trenutno dostupna u 15 gradova svijeta, ali uskoro će se proširiti. Esplorio [VSLIKA]3[/VSLIKA] Za one koji vide putovanje kao priliku da "nahrane zvijer" zvanu društvena mreža, ovo je prava aplikacija. Esplorio je automatski dnevnik putovanja koji pohranjuje sadržaje da društvene mreže korisnika, historije lokacije na telefonu i upotrebu kamere, te pretvara u digitalni dnevnik putovanja. Ovaj dnevnik se može pretvoriti u fizičke razglednice koje možete poslati prijateljima i porodici. MydistriKt [VSLIKA]4[/VSLIKA] Napravljena kako bi pomogla putnicima da se osjećaju kao kod kuće. Sadrži preporuke za neočekivana mjesta, kao i poznate turističke rute, te se preporučuje onima koji žele živjeti kao lokalni ljudi u tom mjestu. Aplikacija je dostupna u 146 zemalja svijeta. Eventurist [VSLIKA]5[/VSLIKA] Putnici koji vole nezaboravna putovanja po principu "putovanje koje se desi jednom u životu", obožavat će ovu aplikaciju. Preporučuje specijalne događaje i letove po najpogodnijim cijenama. Ako vam ponudi putovanje u Švedsku na muzički festival ili najjeftinije karte za let na Floridu, budite sigurni da će vam Eventurist omogućiti putovanje koje ćete vječno pamtiti. Prava [VSLIKA]6[/VSLIKA] Ne postoji bolje putovanje od onog koje dijelite s prijateljem, ali koliko god je zabavno toliko može biti stresno. Prava ima za cilj da vam sve organizuje kako bi svima olakšao put tako da vam neće trebati posebni alarmi, Google kalendar, grupni chat i sl. Dostupna je samo za Android uređaje, ali uskoro će biti napravljena i za iOS. myTSA [VSLIKA]7[/VSLIKA] Namijenjena je za sve one koji se plaše da će zakasniti ili promašiti svoj let. Prati sve terminale i obavještava korisnika o svim promjenama. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160529071.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/aplikacije-koje-ce-vam-olaksati-planiranje-putovanja-i-sprijeciti-stresne-situacije/160529071 Sun, 29 May 2016 20:01:00 +0200 BiH je jedno od žarišnih područja u Evropi kad su u pitanju zaraženi krpelji koji prenose lajmsku bolest Klix.ba Piše: L. Č. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore kako su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Evropi kad su u pitanju krpelji zaraženi Borrelijom burgdorferi, bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest. Lajmska bolest (borelioza) je infektivna bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi koju prenose zaraženi krpelji prisutni i na našim područjima. Infekcija može dovesti do hroničnog, multisistemskog oboljenja koje može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno utjecati na kvalitet života oboljelog. Detaljnije o hroničnoj lajmskoj bolesti i njenim komplikacijama čitajte ovdje. I iako se lajmska bolest nekad smatrala prilično rijetkom, najnoviji podaci Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti navode kako je ona čak deset puta češća nego se to ranije pretpostavljalo, te da pogađa u prosjeku 300.000 Amerikanaca godišnje. Osim u Americi, lajmska bolest se registruje širom sjeverne i srednje Evrope, a zahvata i zemlje jugoistočnog dijela kontinenta. Slučajevi lajmske bolesti bilježe se i na našim područjima, a podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine navode kako su upravo Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Evropi kad su u pitanju krpelji zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi. Noviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako se slučajevi lajmske bolesti u povećanom broju bilježe i u ostalim zemljama Evrope: Bjelorusija, Hrvatska, Slovenija, Belgija, Norveška, Bugarska, Finska, Mađarska, Poljska, Češka, Estonija, Litvanija... Zaraženih krpelja ima na čitavoj teritoriji BiH, poručuju stručnjaci sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Slučajeva lajmske bolesti ima više nego što mislimo "Čak 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja prenosi bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj, kojeg ima na čitavom području BiH", pojašnjava za Klix.ba prof. dr. Jasmin Omeragić, profesor parazitologije, šef Zavoda za epizootiologiju i Laboratorije za parazitologiju na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Profesor Omeragić je doktorirao na temi krpelja i radio sezonsku dinamiku na 26 lokaliteta u BiH. On navodi kako u BiH postoji realna opasnost od infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, kao što su borelioza i krpeljski meningoencefalitis. Dodaje kako simptomi lajmske bolesti vrlo često prođu nezabilježeni, te kako generalno imamo jako malo podataka o ovakvim slučajevima. "U prinicipu, ovakvih slučajeva ima više nego što mislimo", ističe prof. dr. Omeragić i pojašnjava kako krpelji ne prenose samo boreliju, već i virus koji uzokuje krpeljski meningoencefalitis. Pored toga, zaraženi krpelji prenose i druge mikroorganizme poput bakterije bartonelle ili mikroskopskog parazita babezije, a može doći i do sekundarnih infekcija "običnim" bakterijama kao što su streptokok, stafilokok i sl, koje mogu dovesti do infekcije i zagnojenja ugriženog područja. [VSLIKA]10[/VSLIKA] "Hrvatska, BiH i Crna Gora su, kad su u pitanju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, žarišna područja. U zadnjih desetak godina došlo je do velikih primjena, neke vrste krpelja koje nikad nismo imali sad imamo, a krpelji se šire od juga ka sjeveru", navodi ovaj profesor. U širenju zaraženih krpelja veliku ulogu igraju klimatske promjene, te migracije velikog broja različitih vrsta ptica, koje su jedni od domaćina zaraženih krpelja. U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine se navodi kako će klimatske promjene i posljedice globalnog zatopljenja i u Evropi dovesti do sve većeg širenja zaraženih krpelja, kao i broja oboljelih od lajmske bolesti. Prof. dr. Teufik Goletić sa Veterinarskog fakulteta navodi kako zaraženi krpelji i lajmska bolest u BiH predstavljaju realan problem. "Kao i za većinu drugih stvari, uprkos raspoloživim ljudskim, dijagnostičkim i naučno-istraživačkim kapacitetima, vrlo često se nađemo 'nepripremljeni'. Nažalost, naša država niti resorna ministarstva još uvijek nisu dovoljno prepoznala značaj praćenja i istraživanja aktuelnih i emergentnih oboljenja sa kojima se suočava moderni svijet", kaže prof. dr. Goletić za Klix.ba. "Bezazleni osip": Ljekari ne prijavljuju slučajeve lajmske bolesti Budući da malo zemalja praktikuje rutinsko prijavljivanje lajmske bolesti, većina podataka o kretanju ove bolesti dobija se iz seroloških istraživanja. Prvi slučajevi Zavodu za javno zdravstvo FBiH su prijavljeni 2002. godine. Od tada do danas u BiH su prijavljena 34 slučaja lajmske bolesti. Međutim, to nije pouzdan podatak o broju oboljelih. Mirsada Mulaomerović epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH u razgovoru za Klix.ba otkriva kako ljekari vrlo često ne prijavljuju slučajeve lajmske bolesti, iako su za to obavezni zakonom, te kako je to jedan od razloga zašto ne možemo imati pouzdan podatak od tačnom broju zaraženih ovom bolešću u BiH. U većini slučajeva se ni sami pacijenti nakon pojave prvog od simptoma ugriza, karakterističnog crvenila ne javljaju ljekaru smatrajući ga "bezazlenim osipom", a dosta često ih ljekar opće prakse zna uputiti dermatologu pogrešno vjerujući kako se radi o kožnom, a ne infektivnom oboljenju. Pored toga, u dosta slučajeva crvenilo zna i izostati ili proći neprimijećeno. Bolest je sezonskog karaktera jer je povezana sa aktivnošću krpelja, a pojavljuje se od ranog proljeća do kasne jeseni, dok se najveći broj oboljelih javlja u junu i julu. Lajmsku bolest zbog nespecifičnosti simptoma često nazivaju "velikim imitatorom" i to je jedan od razlog zbog kojeg u dosta slučajeva može ostati nedijagnosticirana ili pogrešno dijagnosticirana. U hroničnom obliku ona može negativno da utječe na kvalitet života oboljele osobe. [VSLIKA]7[/VSLIKA] Zadatak epidemiologa je da prati, nadzire, radi na mjerama prevencije, te obavještava kliničara, dok se kliničari bave dijagnostikom i liječenjem bolesti. Epidemiologinja Mirsada Mulaomerović ističe kako se problemu u slučaju zoonoza mora pristupiti sistematski i multisektorski, te kako na njemu trebaju raditi i epidemiolozi i kliničari, ali i veterinari i biolozi koji se bave istraživanjima. Ona ne misli kako je stanje, kad je u pitanju lajmska bolest u BiH alarmantno, no kako je svakako potrebno biti svjestan toga kako su zaraženi krpelji prisutni i na području Bosne i Hercegovine, te kako je ubod krpelja definitivno nešto na što ljekari i pacijenti moraju obratiti pažnju. "Slovenija ima dosta problema s lajmskom bolešću i već se godinama bori s njom, a zaraženih krpelja ima čak i u parkovima. Međutim, budući da se već godinama bave time, brzo reagiraju i imaju mjere zaštite. Ranije u BiH nije bilo toliko zaraženih krpelja, pa su te probleme uglavnom imali ljudi koji su boravili sa životinjama ili u prirodi, ali danas to nije tako. Bolest se globalizuje. Danas su zaraženi krpelji prisutni svugdje. Oni prelaze granice kao što ih prelaze i zaražene lisice, za životinje nema granica", kaže epidemiologinja Mulaomerović. Rizične skupine su ljubitelji prirode i vlasnici kućnih ljubimaca Krpelji se zaraze ovom bakterijom dok se hrane krvlju domaćina (mišoliki glodari, vjeverice, jeleni i drugi mali kralježnjaci, kao i brojne vrste ptica), te nakon toga infekciju prenose na čovjeka. Bolest se uglavnom javlja među osobama koje često borave u prirodi, ali i kod osoba koje imaju kućne ljubimce poput pasa ili mačaka. Specijalistica infektologije i kliničke hepatologije, prof. dr. sci. med Sajma Krkić-Dautović u razgovoru za Klix.ba pojašnjava kako krpelji koji prenose borelije žive na životinjama i u slobodnoj prirodi, obično na grmlju, gdje čekaju svoju žrtvu i prilijepe se na nju. U našim uvjetima, krpelji su najčešće na psu i najčešće sa psa prelaze na čovjeka, pa često od lajma boluju upravo osobe koje drže pse u kući. Pored pasa, to mogu biti i sve druge toplokrvne životinje. [VSLIKA]6[/VSLIKA] Krpelji znaju da budu izuzetno sitni, veličine makovog zrna, što ih vrlo često čini teškim za uočiti. To je jedan od razloga zbog kojih se dosta ljudi sa hroničnom lajmskom bolešću zapravo i ne sjeća ugriza krpelja. Tokom prve faze lajmske bolesti zahvaćena je koža, te se javlja karakteristično crvenilo. Mogu se pojaviti i opći simptomi – povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima. Potrebno je znati kako crvenilo u dosta slučajeva može izostati ili ostati neprimjetno, tako da ono nije pouzdan signal infekcije. U kasnijoj fazi bolesti mogu se javiti neurološke i kardiološke tegobe, a nakon više godina upalne i degenerativne promjene na mozgu i na zglobovima. Zbog kompleksnosti liječenja bolesti koja dođe u hroničnu fazu, izuzetno je važno raditi na prevenciji i sprečavanju infekcije, što se postiže zaštitom od uboda krpelja. Kako se zaštititi od ugriza krpelja (Upute epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo FBiH) Najbolja odbrana od bolesti je smanjenje izloženosti krpeljima. Otkrivene dijelove tijela je tokom boravka u prirodi potrebno zaštiti odjećom, tako da dugi rukavi i duge nogavice moraju biti čvrsto stisnute. Nogavice je najbolje ugurati u čarape ili čizme. Za vrijeme boravka u prirodi potrebno je nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelj lakše uočio i odmah uklonio. Ne nositi odjeću od vune, flanela i materijala koji imaju dlačice, jer se za nju krpelj lakše zakači. Ne odlagati odjeću na travu i grmlje i ne provlačiti se kroz nisko rastinje. Potrebno je koristiti odjeću i šatorsko platno impregnirano permitrinom (slijediti upute proizvođača) koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje). Neophodni su repelenti - tvari koje odbijaju krpelje – koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja – slijediti upute proizvođača). Potrebno je napraviti pregled cijelog tijela svakih nekoliko sati boravka u prirodi kako bi se krpelj što prije uočio, kao i istuširati se čim je prije moguće nakon dolaska iz prirode (po mogućnosti u roku od dva sata) da se saperu i lakše pronađu krpelji koji su na tijelu. Ukoliko u kući držite psa ili mačku koja boravi vani, i oni bi trebali biti redovno pregledani i na njima korištena sredstva protiv krpelja. Krpelja se mora odstraniti pravilno i stručno Kako za Klix.ba pojašnjava dr. Sajma Krkić-Dautović, krpelj na ljudskom tijelu obično ostaje 48 do 72 sata. Najprije su mu potrebna 24 sata da nađe pogodno mjesto gdje će se prilijepiti, a to je obično mjesto gdje je koža meka i gdje je toplo, npr. u pazušnoj jami ili pregibu butne kosti i trbuha, ispod dojke kod žena, ali i u kosi, iza uha, na vratu, na leđima... Dr. Krkić-Dautović navodi kako je dosta njenih pacijenata imalo ujed krpelja na glavi. "Krpelj se nikad ne prilijepi tamo gdje je pao, on obično hoda i traži to pogodno mjesto i onda mu je potrebno 48 do 72 sata da se napije krvi i da uzme taj svoj krvni obrok. Poslije se otkači i otkotrlja. Kad je napijen krvlju, izgleda kao crna perla", pojašnjava dr. Krkić-Dautović. Krpelja je iz koža važno odstraniti što prije, budući da se vremenom povećava šansa od infekcije, ukoliko je u pitanju zaražen krpelj. Nakon ugriza krpelja, najbolje je javiti se u obližnju ambulantu, gdje će stručna osoba ukloniti krpelja na pravi način. Izuzetno je važno odstraniti ga na pravilan i stručan način, anatomskom pincetom, te na njega ni slučajno ne stavljati nikakvu tečnost. Krpelja je anatomskom pincetom potrebno dobro uhvatiti, čvrsto stisnuti i pokretom suprotnim od kazaljke na satu izvaditi u jednom potezu, bez trzaja. Ako krpelja vadimo iz više poteza, onda će on, ukoliko je zaražen, ispustiti boreliju u krvotok. [VSLIKA]8[/VSLIKA] "Ako se krpelj ne vadi stručno, ako se maltretira ili vadi pincetama koje nisu adekvatne, on vrlo brzo otpusti borelije. Ima ljudi koji pokušavaju da ga izvuku rukama, što je najveća greška. Ili pak stavljaju na njega vaticu s uljem, acetonom... to ne pomaže i može prouzrokovati dodatni stres kod krpelja i dovesti do toga da on otpusti borelije. Ni slučajno ne stavljajte nikakvu tečnost na krpelja (alkohol, ulje i sl.), budući da to može izazvati stres i učiniti da bakterije 'povrati' u vas", pojašnjava dr. Krkić Dautović. Još neke od preporuka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH: Ne odvajajte dijelove tijela krpelja i ne dirajte ga golim prstima. Nakon vađenja krpelja, natrljajte vatom područje ugriza antiseptikom (alkohol, jod, sapun i voda) kako biste spriječili bakterijsku infekciju. Odložite živog krpelja uranjanjem u alkohol i bacite u WC. Nikada nemojte razbijati krpelja prstima! Ukoliko se nakon uboda krpelja jave simptomi poput crvenila, javite se ljekaru, kako bi se uključila terapija. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160525056.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/bih-je-jedno-od-zarisnih-podrucja-u-evropi-kad-su-u-pitanju-zarazeni-krpelji-koji-prenose-lajmsku-bolest/160525056 Sun, 29 May 2016 18:10:00 +0200 Misteriozni simptomi nepoznatog uzroka: Hronična lajmska bolest je veliki imitator Klix.ba Piše: Lejla Čolak Lajmska bolest (borelioza) je infektivna bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi koju prenose zaraženi krpelji. Infekcija može dovesti do hroničnog, multisistemskog oboljenja koje može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno utjecati na kvalitet života oboljelog. Slučajevi lajmske bolesti bilježe se i na našim područjima, a podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine navode kako su upravo Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Evropi kad su u pitanju krpelji zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi. Noviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako se slučajevi lajmske bolesti u povećanom broju bilježe i u ostalim zemljama Evrope: Bjelorusija, Hrvatska, Slovenija, Belgija, Norveška, Bugarska, Finska, Mađarska, Poljska, Češka, Estonija, Litvanija... Detaljnije o zaraženim krpeljima i širenju lajmske bolesti u Evropi, kao i načinima na koji se zaštititi, čitajte ovdje. Bolest se vrlo često može manifestirati kroz simptomatologiju koja uveliko podsjeća na druge bolesti, pa tako u većini slučajeva ostane nedijagnosticirana ili pogrešno dijagnosticirana. Lajmsku bolest nazivaju "velikim imitatorom" budući da njeni simptomi vrlo često podsjećaju na simptome drugih bolesti, pa se tako pacijenti oboljeli od hronične lajmske bolesti vrlo često greškom upućuju specijalistima interne medicine, fizijatrima, neurolozima, koji im mogu dijagnosticirati bolesti poput fibromijalgije, sindroma hroničnog umora, multiple skleroze, parkinsonove bolesti, sistemskog lupusa i dr, iako u pozadini svega zna ležati upravo hronična infekcija borelijama. Specijalistica infektologije i kliničke hepatologije, prof. dr. sci. med. Sajma Krkić-Dautović iz Sarajeva, sa već skoro 50 godina iskustva u medicini, uglavnom radi sa pacijentima koji su se godinama mučili sa različitim zdravstvenim tegobama i simptomima, a čiji je uzrok bio nepoznat. Na kraju se vrlo često uspostavilo kako je to bila upravo lajmska bolest. Dosta ljudi se ne sjeća ugriza krpelja "Lajmskom bolešću se danas zove svaki oblik bolesti uzrokovan borelijama koje su izazvale hronično oštećenja organa. Najčešće su to promjene na centralnom i perifernom nervnom sistemu (u 10-15% slučajeva), te se mogu manifestirati u obliku encefalitisa (upale mozga), neuritisa, hroničnog hepatitisa, hronične lezije srca itd", pojašnjava dr. Krkić Dautović. Dodaje kako se lajmska bolest u većini slučajeva smatra hroničnom bolešću, ovisno od toga koliko bolest traje (koji je stadijum bolesti u pitanju), te koji je organ/organi zahvaćeni. Budući da krpelji u svom razvojnom stadijumu mogu biti jako sitni (veličine makovog zrna), teško ih je uočiti, pa to može biti jedan od razloga zbog kojih se dosta ljudi sa hroničnom lajmskom bolešću zapravo i ne sjeća ugriza krpelja. [VSLIKA]8[/VSLIKA] "Pacijenti oboljeli od neuroborelioze imaju simptome koji pripadaju nervnom sistemu, a često se mogu javiti umor, poremećaji disanja, lupanje srca, povišen pritisak, poremećaj mokrenja, stolice, te posebno čest simptom, trnjenje u različitim dijelovima tijela. Kod hronične borelioze može biti oštećeno oko, te doći do slabljenja vida i javiti se osjećaj kao da se vidi kroz 'mrežu'. Obično je zahvaćen optikus i to jedna njegova grana, a smetnje mogu da budu samo na jednom oku ili na oba. U 8-10% slučajeva se mogu javiti i hronične tegobe od srca i zglobova. Borelioza često, pogotovo kod djece i mladih ljudi, daje tzv. šetajući facijalis, upalu perifernih grana živca facijalisa, što se manifestira kao 'spadnuta usna' ili nemogućnost zatvaranja oka i nabiranja čela, te strane lica. Kod mladih ljudi se mogu javiti ekstrasistole, poremećaj u radu sprovodnog sistema srca ili pak mogu iznenadno dobiti epileptični napad koji nema nikakve podloge u smislu bolesti mozga, povrede u toku poroda, traume glave, preležane bolesti i sl, da bi se na koncu otkrilo kako je njihov uzrok borelioza", pojašnjava prof. Sajma Krkić-Dautović za Klix.ba. Ono što je važno naglasiti jeste da simptomi lajmske bolesti mogu biti pojedinačni, oskudni, vezani za jedan organ ili pak multiorganski, a u slučaju infekcije se ne moraju pojaviti svi. Simptomi poput bolova se mogu pojavljivati i nestajati, kao i migrirati po čitavom tijelu. Pored fizičkih, simptomi mogu biti i kognitivne prirode, poput gubljenja pamćenja, koncentracije, sposobnosti logičkog rasuđivanja, ali i psihijatrijske prirode, pa se mogu javiti promjene raspoloženja, anksioznost, paranoja, iritabilnost, napadi bijesa i agresivno ponašanje (tzv. "lyme rage"), opsesivno-kompulsivni poremećaj itd. Bolest se može prenijeti i s majke na dijete "Različiti organi mogu različito reagirati. Ali ukoliko kod oštećenja vida, sluha, nervnih manifestacija, oštećenja srca, jetre, pankreasa, kože itd. isključimo druge uzroke (bilo nasljedne, imunološke ili bilo koje druge), preporučuje se da se uradi serologija na borelije. Potrebno je misliti na lajmsku bolest u svim slučajevima u kojima pacijent ima različite poteškoće (multiorganska simptomatologija), a u kojima su isključeni svi drugi uzroci. Meni obično dođu pacijenti od neurologa, nakon isključenja neuroloških bolesti ili pak sami na internetu potraže mogući uzrok prema vlastitim simptomima, pa pretpostave da je to za infektologa", pojašnjava za Klix.ba dr. Sajma Krkić-Dautović. Borelije se u organizmu najprije nalaze lokalno, u koži, na mjestu ulaska, gdje se razmnožavaju, a nakon određenog vremena bakterije dopru u krv i krvlju se mogu raznijeti do svakog organa. Na taj se način lajmska bolest, pretpostavlja se, može prenijeti i s majke na dijete. Još uvijek nisu provedena istraživanja kojima bi se isključila mogućnost seksualne transmisije bolesti. Pored borelije, krpelji mogu prenositi i druge mikroorganizme poput bartonelle (bakterija), babezije (mikroskopski parazit), erlihije (bakterija), a može doći i do sekundarnih infekcija "običnim" bakterijama kao što su streptokok, stafilokok i sl, koje mogu dovesti do infekcije i gnojenja područja gdje se desio ugriz. [VIDEO]https://www.youtube.com/watch?v=oqMBiFPBzyU[/VIDEO] Nepouzdani testovi vrlo često otežavaju dijagnostiku U našim laboratorijama borelioza se može dijagnosticirati različitim testovima na borelije. Potrebno je naglasiti da nijedan test nije sasvim pouzdan, te da svi oni mogu pokazati lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. To je jedan od razloga zbog kojeg se dijagnoza ponekad postavlja upravo na osnovu kliničke slike. "Nije dovoljno da se uradi samo ELISA test koji se najčešće preporučuje, kao ni određivanje samo IgM i IgG antitijela Western-blot tehnikom. Potrebno je uraditi 'imuno-blot' za različite vrste borelija. Pored toga, može se odrediti i DNK borelija. Međutim, taj test nam ne znači ništa kod nekog ko ima hroničnu boreliozu zato što su se borelije povukle u organe i nema ih u krvi, tako da se ne može otkriti njihov DNK, niti su dovele do konverzije antitijela IgG-faze. To je ključno. Neki liječnici koji nemaju iskustva fokusiraju se samo na negativan DNK test i kažu 'to nije to.' To jeste to za onog koji je saslušao pacijenta, čuo za njegove tegobe, pregledao ga, koji ima pred sobom serološki nalaz i imuno blot koji mu govori o zahvaćenosti i učešću različitih vrsta borelije", kaže prof. Krkić-Dautović. Liječenje lajmske bolesti se provodi antibioticima i ono je efektivnije u prvoj, akutnoj fazi bolesti, dok hronična lajmska bolest može biti teža za liječenje, te se vrlo često tretman mora ponoviti, jednom ili višekratno. U prvoj fazi bolesti kad se infekcija manifestira na koži prof. Krkić-Dautović navodi kako su dovoljne dvije do tri nedjelje terapije antibioticima (odraslima se daje doxicyclin, djeci do 12 godina amoksicilin). Pacijenti oboljeli od neuroborelioze se obično liječe u periodu od četiri do šest ili osam nedjelja intravenozno antibiotikom ceftriaksonom. [VSLIKA]7[/VSLIKA] Kod određenih slučajeva neuroborelioze simptomi mogu proći sa jednom kurom antibiotika za četiri do šest nedjelja. To se dešava u slučajevima u kojima je bolest kratko trajala i nije postojao encefalitis, te gdje su bili zahvaćeni obično izolirani nervi. Međutim, tamo gdje je postojao blagi encefalitis i encefalomeningitis, te gdje je bolest dugo trajala, bez obzira na to šta je zahvatila, liječenje obično traje duže i jedna kura nije dovoljna da završi liječenje. "Ovaj antibiotik vjerovatno ubija većinu borelija, ali dio reaktivnih antigena ostaje i oni ponovo mogu uzrokovati vraćanje simptoma bolesti. Međutim, ponavljanje kura antibiotika četiri do pet, nekad čak i više puta, smanjuje te tegobe", pojašnjava naša sagovornica. Antibiotici vrlo često ne djeluju, a liječenje zna biti teško i dugotrajno Dr. Krkić-Dautović pojašnjava kako bakterije vrlo često ne reagiraju na antibiotike budući da imaju sposobnost metamorfoze i vještinu da se zaštite u određenom periodu od antitijela ili određenog lijeka. Borelije su spirohete (baš kao i bakterije koje izazivaju sifilis), tj. imaju oblik spiralne niti i sposobnost da prodiru duboko u tkiva i organe, formirajući tzv. "biofilmove". "Laički rečeno, one se 'učahure' i do njih ne može ništa doprijeti i to je ono što je vrlo bitno kod borelije. Ljudi koji se ne bave boreliozom vrlo malo to prate i onda to i ne moraju znati. Lajmskom bolešću se moraju baviti isključivo infektolozi, ovo nije bolest koja treba biti predmet bavljenja ljekara opće prakse, neurologa, internista i dermatologa", kaže naša sagovornica i dodaje kako je izuzetno važno da kliničar objedini sve elemente, te na osnovu subjektivnih smetnji, kliničkog nalaza i urađenih pretraga postavi dijagnozu i odredi šta dalje, te da dosta vremena prati pacijenta. "Obično se kaže kako lajmska bolest ne izaziva smrt, od nje se ne umire, ali se mijenja kvalitet života i vrlo je važno da se čovjeku smanje tegobe i poboljša kvalitet života." [VIDEO]https://www.youtube.com/watch?v=RWFFiIZgr6U[/VIDEO] Lajmom trebaju da se bave infektolozi, a ne dermatolozi i neurolozi Karakteristično crvenilo koje se javlja nakon ugriza zaraženog krpelja (važno je napomenuti kako nije svaki krpelj zaražen, ali isto tako i da zaraženih krpelja ima na našim područjima), nosi naziv "erythema migrans" i ono se u prvoj fazi bolesti može premještati s jednog dijela tijela na drugo. Može biti veličine zrna graha, članka palca, dlana ili prstenastog oblika do 60 centimetara u prečniku. Međutim, ono što je važno istaknuti jeste da crvenilo može da izostane na način da se ne primijeti, budući da zna biti sitno ili se pojaviti na nepreglednim dijelovima tijela poput leđa, pa dosta ljudi i ne zna da ih je ugrizao krpelj. Budući da erythema migrans u većini slučajeva ne daje nikakve senzacije u vidu bola, žarenja, svraba ili nekih drugih simptoma (poput povišene temperature, glavobolje, bolova u mišićima, malaksalosti), ljudi ga često zanemare i ne obraćaju pažnju na njega jer im se može učiniti kao prolazni, bezazleni osip. Ove promjene mogu trajati 15-ak dana, nekad četiri do šest nedjelja, nekad i više mjeseci i definitivno su razlog za posjetiti infektologa. Ljekari opće prakse pacijente koji im se jave sa simptomima crvenila koje asociraju na ugriz krpelja vrlo često šalju dermatologu, što naša sagovornica smatra poptuno pogrešnim pristupom, budući da se radi o infekciji koja zahtijeva intervenciju infektologa. [VSLIKA]3[/VSLIKA] "To nije dermatološka nego infektološka bolest. Ljekare koji pacijente sa erythemom migrans šalju dermatolozima treba poslati nazad u školsku klupu. Nedopustivo je da je zbog bolonjskog programa učenje o infektivnim bolestima na medicinskom fakultetu u našoj zemlji svedeno na šest sedmica. To nikako nije dovoljno, moja generacija je vježbala i slušala predavanja punih godinu dana", pojašnjava dr. Krkić Dautović. Dodaje kako će generacije koje će završiti medicinski fakultet jako malo naučiti, a budući da su infektivne bolesti sezonske prirode, neće imati priliku vidjeti skoro ništa, što nije dobro ni za njih, ni za pacijente. Mladi završeni liječnici u praksi će se rijetko sjetiti da pacijenta, zbog određenih simptoma, pošalju infektologu, kao što to mnogi ni sada ne rade. "Primjerice, kod akutnog povećanja limfnih žlijezda, najbolje je odmah pacijenta poslati infektologu kako bi se isključile infektivne bolesti koje su česte, pogotovo kod djece i mladih (sindrom infekcione mononukleoze npr). Neke se pak bolesti prenose sa životinja na ljude, poput toksoplazmoze, bolesti mačijeg ogreba, tularemije... Tim pacijentima se često preporuči vađenje žlijezde, pa poslije hirurške intervencije tek patolog razjasni situaciju i dijagnosticira bakterijsku ili virusnu bolest. A sve je moglo biti spriječeno pregledom infektologa, čime se mogao izbjeći stres pacijenta i porodice", govori na kraju razgovora za Klix.ba prof. dr. sci. med. Sajma Krkić-Dautović. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160526089.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/misteriozni-simptomi-nepoznatog-uzroka-hronicna-lajmska-bolest-je-veliki-imitator/160526089 Sun, 29 May 2016 12:26:00 +0200 Zaljev Hanauma na Havajima proglašen najljepšom plažom za 2016. godinu Klix.ba Stranica Dr. Beach koja postavlja trendove kad su u pitanju najpopularnije i najljepše plaže svijeta, napravila je listu sa deset naj plaža na svijetu za 2016. godinu. Na prvom se mjesto nalazi zaljev Hanauma na Havajima. Zaljev Hanauma na Havajskom otoku O'ahu 1967. godine proglašen je zaštićenim konzervatorijem morskog života i podvodni park, te i dan danas privlači turiste iz svih dijelova svijeta zbog nevjerovatnih koraljnih grebena i raznolikosti vrsta koje ga nastanjuju. Zaljev Hanauma je najpoznatija plaža za ronjenje od svih Havajskih plaža zbog visoke populacije riba, mirnog plićaka i bijelog pijeska. Zakrivljenost zaljeva i oblik polumjeseca zapravo pruža zaštitu od velikih oceanskih valova, te dopušta plivačima nevjerovatnu priliku da razgledaju morski i koraljni život u sigurnijem, zaštićenom okolišu. Ovaj zaljev dnevno posjeti oko 3.000 ljudi, a omiljeno je mjesto ljubitelja ronjenja i podvodnog života. Kompletnu listu deset najljepših plaža za 2016. godinu pogledajte ovdje. [VIDEO]https://www.youtube.com/watch?v=83Wd6IrlChM[/VIDEO] lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160528057.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/zaljev-hanauma-na-havajima-proglasen-najljepsom-plazom-za-2016-godinu/160528057 Sat, 28 May 2016 22:39:00 +0200 Sto godina ženskog donjeg rublja u tri minute Klix.ba Pogledajte evoluciju ženskog donjeg rublja od dvadesetih godina prošlog stoljeća do danas. Donje rublje koje se nosi ispod ostale odjeće na golu kožu ima ulogu zaštite od hladnoće, daje oblik i potporu pojedinim dijelovima tijela, a pored toga ima važnu estetsku ulogu, pogotovo kad su u pitanju žene. Određene komade donjeg rublja poput grudnjaka nose samo žene, a ono se izrađuje od raznih materijala kao što su: pamuk, čipka, svila, poliester i dr. Na koji se način donje rublje mijenjalo u zadnjih sto godina pogledajte u ovom zanimljivom videu koji je napravila kompanija Glamour. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160528077.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/modailjepota/sto-godina-zenskog-donjeg-rublja-u-tri-minute/160528077 Sat, 28 May 2016 22:32:00 +0200 Prehrana bez glutena: Gdje prestaje briga o zdravlju i počinje marketinški trend? Klix.ba Trend prehrane bez glutena postao je posebno aktuelan u svijetu u posljednjih nekoliko godina, pa se tako dosta ljudi odlučuje iz svoje prehrane izbaciti žitarice kao što su pšenica, ječam, zob i raž. Nedavna studija pod nazivom "The Gluten-Free Diet: Recognizing Fact, Fiction, and Fad", objavljena u američkom žurnalu pedijatara, ima za cilj rušenja određenih predrasuda u vezi glutena. Broj osoba oboljelih od celijakije (bolest netolerancije na gluten) je u porastu u čitavom svijetu, kao i svijest o važnosti značaja zdrave prehrane u današnjem, modernom vremenu u kojem živimo. Međutim, kao i u svemu, i ovdje je potreban oprez, kao i granice, savjetuju stručnjaci, pa je tako i ova studija pokazala kako je prehrana bez glutena postala popularna i kod osoba koje nemaju nikakvu dijagnozu niti razlog zbog kojeg ne bi trebali jesti gluten. Prehrana bez glutena je ključna u liječenju osoba sa celijakijom, osjetljivošću na gluten, te jako važna u liječenju kod osoba s autoimunim bolestima. Istovremeno, ona je danas postala svojevrsni trend, pa se na ovakav način prehrane odlučuju i osobe koje nemaju potrebu za tim. Ovo postaje idealno plodno tlo za prehrambenu industriju koja uz pomoć "gluten free" proizvoda povećava svoju prodaju, privlači sve više ljudi koji padaju pod utjecaj određenog trenda i na taj način zarađuje novac. Gluten free industrija je u periodu od 2013. do 2015. godine zabilježila rast od čak 135 posto, sa prosječnom prodajom od 11.6 milijardi u 2015. godini. "I dok dosta ljudi gluten free prehranu smatra hirom, prodaja ovakvih proizvoda u konstantnom je porastu. Nedostaje nam dovoljno informacija o tome koliko je prehrana bez glutena zapravo korisna za osobe bez ikakvih zdravstvenih poteškoća", kaže dr. Norelle Reilly, profesorica pedijatrije na univerzitetu u Kolumbiji i dodaje kako se vrlo se često dešava da se ljudi odlučuju na ovakvu vrstu prehrane samostalno i na svoju ruku, bez prethodnog savjetovanja sa stručnjakom. Gluten (lat. ljepilo, više poznat pod nazivom kao pšenični gluten) je ljepljiva, elastična bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici (žitu), brašnu, raži, ječmu, piru, te zobi koja je često kontaminirana zbog toga što se najčešće uzgaja uz pšenicu. Gluten čini tijesto ljepljivim i on daje elastičnost tijestu od sviju žitarica. Osim u spomenutim žitaricama, gluten se nalazi svuda oko nas, sadrži ga većina proizvoda – pizza, tjestenina, spirulina, industrijska hrana, pa čak i ruževi za usne. Vrlo je bitna prehrambena komponenta, jer su sjemenke žita inače siromašne bjelančevinama. Postoje i žitarice koje ne sadrže gluten: kukuruz, haljda, proso, smeđa riža i dr. Brojni stručnjaci navode kako je prehrana bez glutena svakako neophodna za osobe oboljele od celijakije ili osjetljivosti na gluten, te izuzetno važna kod osoba koje boluju od autoimunih oboljenja (hashimoto, reulmatoidni artritis, lupus, multipla sklerza, vitiligo, psorijaza i mnoge druge). Brojne novije studije dolaze do zaključka kako je oštećenje probavnog trakta uslijed nepodnošljivosti glutena uzrok autoimunim bolestima, kao što su na primjer dijabetes tipa 1, lupus, poremećen rad štitnjače i dr. Procjenjuje se da 9 od 10 osoba koje ne podnose gluten ne znaju za to. Ipak, brojni stručnjaci dijele mišljenje o tome kako osobe koje nemaju zdravstvenih poteškoća ovog tipa nemaju potrebu da izbjegavaju gluten u svojoj prehrani, a to je i jedan od rezultata nove američke studije objavljene u publikaciji Journal of Pediatrics. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160528070.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/prehrana-bez-glutena-gdje-prestaje-briga-o-zdravlju-i-pocinje-marketinski-trend/160528070 Sat, 28 May 2016 21:27:00 +0200 Samir i Alma čuvaju tradiciju: Upoznajte jedinu grnčarsku porodicu u Tuzli Klix.ba Piše: A. Kendić Zemlja, zrak, voda, vatra i veliko umijeće dovoljni su tuzlanskim supružnicima grnčarima Samiru i Almi Osmanović da svojim vrijednim rukama održavaju tradiciju jednog od najstarijih zanata te prave ono što je predstavljalo preteču modernog posuđa. Sve je počelo kao hobi prije deceniju, a danas su ljubav prema izradi glinenog posuđa pretočili u pravi biznis, pa je tako njihove tanjire, zdjelice, dagare, lonce, ali i ukrasne kasice, ćupove i druge posude moguće vidjeti u domaćinstvima širom Bosne i Hercegovine. Svaki zanat je komplikovan, a ako osoba ima želju i cilj zasigurno će uspjeti u svom naumu, kaže Samir na početku razgovora za Klix.ba, izrađujući jednu od glinenih posuda. Priča nam da je sve tehnike ovog zanata savladao sam, bez ičije pomoći. Posude izrađuje uz pomoć grnčarskog kola, a cijeli pečat u proizvodnom procesu svakako daju njegove vješte majstorske ruke. "Ovo je jako prljav posao, jer sve vrijeme provodite u blatu i vodi", priča nam Samir i dodaje da u BiH ne postoji srednja škola koja nudi smjer grnčara. Porodica Osmanović glinu spremnu za upotrebu prvenstveno je nabavljala u Italiji, međutim, povećanjem obima posla, sada je kupuju u Bijeljini. "Ova glina je drugačija od one iz Italije tako da ju je potrebno mljeti te umijesiti kako bi dobili dobru formu. Što glina više miješa ona postaje sve bolja, odnosno dobijamo kompaktnu, jednoličnu masu od koje kasnije pravimo određeni predmet. U cijelom ovom procesu, odnosno u masi ne smije biti zraka koji je najveći neprijatelj ovom posuđu. Ukoliko se desi da u stjenci ostane zraka postoji mogućnost pucanja, ili eventualno da na tom mjestu posuda s vremenom procuri", pojašnjava ovaj majstor koji je iz ljubavi prema ovom zanatu, pored redovnog radnog angažmana registrovao i obrt. Izrada najljepši dio posla Kada je u pitanju proces izrade, Samir ističe da je za nastanak jedne posude, u zavisnosti od veličine, potrebno u prosjeku 15 minuta vremena. "Izrada je najljepši dio ovog posla, a nakon što napravim određeni predmet on se stavlja na sušenje pri sobnoj temperaturi. To traje u prosjeku 20 dana, a ako pokušamo nešto raditi na silu, odnosno ubrzati proces sušenja, dobar reultat će sigurno izostati. Sve je potrebno pustiti da ide prirodnim tokom, jer ako se okrenemo vještačkom pokušaju onda nerijetko dolazi do pucanja posude", pojašnjava Samir držeći u ruci mokru spužvicu kojom natapa glinenu posudu u izradi. Nakon što je okončan proces sušenja, posude se stavljaju u peć te se, u zavisnosti od veličine, peku u prosjeku od 12 do 16 sati. "Nakon što je suđe ispečeno, užareno se velikim kliještima vadi iz peći i stavlja u kal (smjesa napravljena od mlijeka, brašna i ulja, op.a.) koji mora biti što hladniji. Posuda ako će puknuti puca pri tom procesu, a ako postoji određena neravnina mlijeko i brašno će je popuniti. Nakon ovog postupka posude su spremne za upotrebu", dodaje Samir. Što se tiče kvaliteta izrađene posude, naš sagovornik kaže da se ono može utvrditi na vrlo jednostavan način. "Kvalitet posude se može ocijeniti jedino na osnovu zvuka. Prilikom lupkanja u svaku kvalitetnu posudu čut ćemo 'oštar' zvuk, a kad je zdjela oštećena ili nekvalitetno urađena dobijamo zvuk koji je izuzetno 'tup'", ističe Samir kojem se u proizvodnom procesu nerijetko pridruži i sin Muhamed. Supruga Alma, osim što aktivno učestvuje u izradi, zadužena je i za prodaju ovog posuđa. Kako nam je kazala, uglavnom su zainteresirani građani bh. gradova koje put navodi u Tuzlu. Kada su u pitanju turisti koji posjećuju grad soli, ona ističe da su oni nešto manje zainteresirani, što je posebno iznenađuje. Cijene su, naglašava, prilagođene kupovnoj moći građana, a kreću se od četiri do 40 KM, u zavisnosti od veličine i oblika posude. "Nastojimo napraviti i proizvode za naše penzionere, a cijene se kreću od osam do deset maraka. Interes za naše radove postoji, ali moram reći i da mi ne idemo po pijacama. Naši proizvodi se mogu vidjeti na bazarima i sajmovima, ili eventualno u radionici koja je u sklopu naše porodične kuće", kaže Alma. Priprema hrane kao i u svakoj drugoj posudi Posude od gline moraju se postepeno zagrijavati i ne smiju se stavljati u vruću pećnicu ako u njima nema hrane, vode ili masti. Kod naglih promjena temperature mogu napuknuti ili puknuti u potpunosti. Uvijek ih je potrebno postepeno zagrijavati i hladiti jer su osjetljive na nagle promjene temperature. Naša sagovornica naglašava da se hrana u ovom posuđu priprema na isti način na koji to domaćice rade u bilo kojem drugom. "Mnogi se plaše pripremati hranu u glinenom posuđu, a vjerujte, da je meni mnogo lakše i praktičnije. Na prmijer kod nas se često može čuti da se u ovakvim posudama mora stavljati masno meso, što nije tačno. Što se tiče kuhanja i pečenja, mi uglavnom preporučujemo da se to obavlja u pećnicama. Može i na ringlama, ali je ovaj proces poprilično nesiguran, s obzirom da na njima nije omogućeno kontinuirano postepeno povećanje temperature", pojašnjava ona. Kada je u pitanju čišćenje ovog posuđa, Alma savjetuje da se ono obavlja uz pomoć mlake vode, mekše strane spužvice za suđe i sa vrlo malo deterdženta. Ukoliko je posuda izrađena na kvalitetan način, vijek trajanja nije ograničen, poručuju supružnici Osmanović, čiji su uradci, pored sajmova i bazara, dostupni i u izložbenom prostoru u sklopu radionice koja se nalazi u tuzlanskoj ulici Armije RBiH. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160514107.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/samir-i-alma-cuvaju-tradiciju-upoznajte-jedinu-grncarsku-porodicu-u-tuzli/160514107 Sat, 28 May 2016 15:29:00 +0200 Poznati muškarci kuhali za dame: Bešlagić, Kosorić i Mašić sa šerpama i tavama Klix.ba Poznati bh. glumac Enis Bešlagić našao se danas među muškarcima koji su kuhali za dame na 2. Ženskom sajmu u sarajevskom SCC-u. U razgovoru za Klix.ba Enis je rekao da voli kuhati i da je danas kada imamo sve uslove i brojne namirnice kuhanje postalo više od obaveze da se jede, te preraslo u zajedničko okupljanje i druženje porodice oko stola. "Više nije samo pitanje ko će kuhati, već je dobro uključiti se, izrezati nešto, sugerisati...", mišljenja je glumac koji je snimio brojne reklame kulinarskih brendova. U kuharskom showu "Muškarci kuhaju najbolje", kojim je otvoren Ženski sajam, pokazao je i kako se snalazi za šporetom, sa šerpama i tavama, te zajedno s kolegama Aleksandrom Kosorićem iz Fudbalskog kluba Željezničar, voditeljem Hayat TV-a Fikretom Hodžićem, SDP-ovim političarem Damirom Mašićem i drugim učesnicima sa prisutnima razmijenio savjete i recepte uz mnoštvo smijeha i zabave. Bešlagić je kazao da su emisije o kuhanju dovele do popularizacije ovog zanimanja i dokazale da "muškarci odlično kuhaju" i da "bolje kuhaju od žena". "Treba razbijati predrasude da je žena samo za kuhinju, a muškarci zarađuju za kuću", istakao je Enis i dodao da on najviše voli jesti tjestenine sa raznim umacima, "italijanske varijante". Na početku vikenda posvećenog damama kapiten Želje Aleksandar Kosorić kazao je da je ovo sjajno druženje i sa navijačima i sa drugim gostima, a na pitanje kuha li, odgovorio je uz smijeh: "Kad moram. Kuham povremeno, ali su obično za to zadužene mama ili djevojka". Ženski sajam je nastavljen na najfrekventnijoj lokaciji u Sarajevu uz mnoštvo posjetiteljica za koje su priređene prezentacije pomno biranih pokrovitelja, partnera prijatelja, savjeti o zdravlju, domu, karijeri, specijalni sajamski popusti, interaktivne radionice, modne revije domaćih dizajnerica i dizajnera i sve ono što zanima savremenu ženu. Sajam je i prilika da dame uz pomoć biorezonantne metode ispitaju stanje organizma uz vrhunske ljekare, dobiju adekvatan savjet i eventualnu terapiju. Organizatori sajma su pripremili i veliki broj poklona, iznenađenja i nagradnih igara sa bogatim nagradnim fondom. Radno vrijeme sajma je od 10 do 21 sat. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160528032.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/poznati-muskarci-kuhali-za-dame-beslagic-kosoric-i-masic-sa-serpama-i-tavama/160528032 Sat, 28 May 2016 13:48:00 +0200 Paraglajding panorama: Snagom vjetra do 3.000 metara iznad Jahorine Klix.ba Piše: A. P. Pilot paraglajdera Mirvad Zenuni ovog petka letio je iznad Jahorine i zabilježio sjajne prizore svojom kamerom te ih podijelio sa nama. "Na videu se može vidjeti kako se za kratko vrijeme možete popeti do 3.000 metara nadmorske visine, odnosno do baze oblaka, nošeni samo snagom vjetra", kazao je Zenuni, inače instruktor i predsjednik paraglajding kluba Extreme Sport Sarajevo koji se u februaru odvažio na paraglajding iznad Bjelašnice. "Nažalost, baterija na kameri se potrošila i nisam uspio snimiti najljepše prizore koje sam doživio u životu", dodao je sa žalošću. Ipak, ovih skoro sedam i po minuta prikazanih na videu dovoljno je da prikaže svu hrabrost, ali i ljepotu paraglajdinga i naše olimpijske planine. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160528011.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/paraglajding-panorama-snagom-vjetra-do-3-000-metara-iznad-jahorine/160528011 Sat, 28 May 2016 10:28:00 +0200 Vila u kojoj je živjela princeza Diana otvara svoja vrata Klix.ba Vila u kojoj je princeza Diana provela djetinjstvo otvara se za goste koji će prvi put ovdje moći provesti noć, sve u cilju prikupljanja novca za humanitarne svrhe. Dom se nalazi u Northamptonshireu u Londonu i u vlasništvu je njenog brata Earla Charlesa Spencera. Radi se o aristokratskoj porodici Spencer čija je tradicija duga 500 godina. Gosti će moći boraviti u spavaćoj sobi princeze Diane, gdje je provodila najviše vremena prije udaje za princa Charlesa. Vikend u domu princeze Diane za parove košta više od 35 hiljada dolara. Diana je sahranjena na malom otoku na imanju jezera Oval, a tu se nalazi i spomenik gdje joj posjetitelji mogu odati počast. U ekskluzivnom intervjuu za NBC News, Earl Spencer je rekao da je odlučio otvoriti Dianin dom za posjete i noćenje, nakon što je njegova supruga grofica Karen Spencer došla na ideju da se na ovaj način mogu prikupiti sredstva koja će biti donirana djeci. Porodica Spencer ističe da će donatori koji doprinesu ovoj humanitarnoj akciji sigurno provesti lijep vikend u domu princeze Diane. Vila se nalazi oko 70 kilometara od Londona, ima 30 soba i nekoliko velikih trpezarija, uključujući jednu koja može primiti više od 100 ljudi. Biblioteka sadrži knjige koje datiraju iz 1.800-ih, tu su i kristalni lusteri i strop ukrašen s tri nijanse zlatne boje. Ranije ovog mjeseca, Earl Spencer je najavio da će ostrvo gdje je sahranjena Diana proći opsežan redizajn kao uspomenu na nju. Godine 1998. ova vila je bila otvorena za posjetitelje, godinu dana nakon što je Diana poginula u saobraćajnoj nesreći u Parizu. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527054.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/kucaiured/vila-u-kojoj-je-zivjela-princeza-diana-otvara-svoja-vrata/160527054 Sat, 28 May 2016 08:18:00 +0200 Bh. ljepotica Ema Golijanin postala zaštitno lice kupaćih kostima Liliane Montoye Klix.ba Bosanskohercegovačka ljepotica Ema Golijanin nastavlja nizati uspjehe u Americi i trenutno je jedan od traženijih modela za kupaće kostime, a nedavno je postala zaštitno lice najbolje dizajnerice kupaćih kostima iz Južne Amerike, Kolumbijke Liliane Montoye. Sarajevska manekenka koja trenutno živi u Miamiju ponosna je na dosadašnji uspjeh u Americi. "Druga polovina godine je za mene bila veoma uspješna. Postala sam zaštitno lice najbolje dizajnerice kupaćih kostima iz Južne Amerike, Kolumbijke Liliane Montoye", kazala je Ema za Klix.ba. Editorijale za novu kolekciju snimala je u Sarasoti na Bahamima i Tajlandu, a naredni će snimati u septembru na Kubi. "Najdraže snimanje mi je bilo na Exumi, a Bahami su me jednostavno ostavili bez daha. Biti 'swimsuit' model je divan posao, jer putovati mnogo i snimati po nekoliko dana editorijale na predivnim egzotičnim plažama je sve o čemu sam sanjala", otkrila je Ema. U posljednjih nekoliko mjeseci radila je za magazine Glamour, Elle, Maxim i New York Style Guide, za Runway Swimwear i Miami Fashion Week, a nedavno je započela saradnju i sa Dior cosmetics. Ema se trenutno priprema za Mercedes Benz Fashion Week, Swimweek 2016, koji je jedan od najvećih modnih događaja u Americi. "Zadovoljna sam radom u Americi, mnogo je prilika za posao, ali je isto tako i više konkurencije. Istina je i da te to motiviše da radiš na sebi i budeš što bolji", kaže Ema. Pored modnog svijeta, Ema je ove godine radila kao jedan od koreografa za dodjelu Billboard Latin Music Awards, a uskoro bi mogla i glumiti u tv serijama. "Počela sam uzimati i časove glume, jer imam dosta ponuda za tv serije, a ne volim prihvatiti posao ukoliko nisam 100 posto spremna. Perfekcionista sam. Ne volim da pričam unaprijed, neka moja djela govore za mene, ali kao uvijek mnogo radim na sebi, ljudi s kojima radim u Americi i Španiji mnogo cijene trud, dobar karakter i profesionalnost, nije dovoljna samo ljepota za uspjeh", tvrdi sarajevska manekenka koja kaže da voli doći u Sarajevo čim je slobodna, da vidi porodicu i prijatelje. Podsjećamo, Ema Golijanin je 2010. godine bila proglašena za Miss BiH za Miss planete Zemlje. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527065.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/modailjepota/bh-ljepotica-ema-golijanin-postala-zastitno-lice-kupacih-kostima-liliane-montoye/160527065 Sat, 28 May 2016 08:16:00 +0200 Jesu li suplementi koje uzimate opasni? Klix.ba U dosta slučajeva suplementi vitamina i minerala ili određenih biljnih pripravaka kako bi se poboljšale određene funkcije organizma znaju biti odličan način da poboljšamo vlastito zdravlje i imunološki sistem. No, baš kao i u svemu, i u svijetu farmacije i suplemenata potrebno je napraviti selekciju i pratiti zdrav razum te ne taj način spriječiti eventualne komplikacije. Podaci Američke agencije za sigurnost hrane i lijekova navode kako se trenutno na tržištu nalazi više od 29.000 suplemenata, a ova je agencija odobrila samo neke od njih. Za razliku od lijekova koje možete dobiti na recept i koje vam propiše ljekar, suplementi se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji i bez problema naručiti s interneta. Lijekovi prolaze stroge kontrole i klinička testiranja, što ih čini sigurnima za upotrebu, dok kod suplemenata to nije slučaj. Iz tog je razloga potreban oprez, budući da mnogi od njih znaju biti nesigurni za upotrebu te negativno utjecati na zdravlje. Ovo su samo neki od savjeta na koje je potrebno obratiti pažnju. Konsultirajte stručnjaka Ukoliko ste već na nekoj terapiji, najmanje što možete napraviti je konsultovati se sa svojim ljekarom u vezi sa suplementima koje želite uzimati i biti sigurni u to da oni neće utjecati na terapiju koju već uzimate. Čak i korisni suplementi mogu biti štetni u nekim situacijama, npr. kod trudnica ili dojilja, u slučaju neke hronične bolesti. Vaš ljekar ili farmaceut vam može dati više informacija pa je definitivno korisno posavjetovati se sa stručnjakom. Obratite pažnju na dozu U većini slučajeva više nije automatski i bolje. Ovo je posebno važno kad su u pitanju suplementi, budući da previše određenih vitamina ili minerala može napraviti još veću štetu od deficita. Preporučene doze vitamina i minerala će biti naznačene na pakovanjima, a u slučaju deficita savjetuje se da se konsultujete s profesionalnom osobom. Ne kupujte "magične" pilule Na internetu se može pronaći dosta "magičnih" pilula koje vam obećavaju gubljenje kilograma, povećanje seksualne želje i mogućnosti performansa itd. Američka agencija za sigurnost hrane i lijekova navodi kako ovi suplementi znaju biti itekako problematični budući da neki od njih sadrže steroide i štetne tvari koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poteškoća ukoliko se uzimaju "na svoju ruku". U većini slučajeva znaju uopće ne djelovati. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160523011.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/jesu-li-suplementi-koje-uzimate-opasni/160523011 Sat, 28 May 2016 07:51:00 +0200 Pravi prijatelji: Bivši gimnazijalci obilježili 55. godišnjicu mature Klix.ba Dok se u maju proslavljaju mature kroz nezaboravne maturske večeri i dok se drugi prisjećaju svojih nekadašnjih drugova i drugarica, rijetki su oni koji u maju istinski obilježavaju čak 55. godišnjicu kraja srednjoškolskih dana. "Isto iskreno druzenje, ista nepomućena radost ponovnog sastanka, naše drugarstvo ništa nije uspjelo pomutiti", poručeno je sa obilježavanja 55. godišnjice mature učenika sarajevske Treće gimnazije koje je upriličeno u petak. Pedeset i peti put proslavljena je godišnjica mature IV - 1 razreda Trece gimnazije, a nekadašnji školski drugovi sa sjetom su se prisjetili svojih kolega i profesora koji su izgubili bitku za život. Ove godine u ponovnom susretu uživali su Prerad Mira, Dubravka Radulović, Olga Filipovicć, Rabija Dedić, Dragica Dorsner, Branka Ivezić, Adnan Gradaščević, Nedžad Saračević, Dušan Espek, Fevzija-Braco Ajdin, Faruk Sarajlić, Srboljub Petronijević, Kemal Čustović i Radomir Radovanović. "Obećali smo da ćemo i dalje održavati tradiciju sastajanja svake godine krajem maja", rekli su stari maturanti. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527122.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/pravi-prijatelji-bivsi-gimnazijalci-obiljezili-55-godisnjicu-mature/160527122 Fri, 27 May 2016 22:12:00 +0200 Tigrastih komaraca ima i u BiH, postoji li mogućnost širenja Zika virusa? Klix.ba Piše: L. Č. Prvi slučaj Zika virusa potvrđen je i na našim područjima, u Hrvatskoj, a riječ je o ženi koja je prije više od dva mjeseca boravila u Brazilu i tamo se zarazila. Iako u BiH žive tigrasti komarci, bh. stručnjaci navode kako je mogućnost širenja virusa na našim područjima izuzetno mala. U Evropi je dosad zabilježeno više stotina slučajeva Zika virusa kod osoba koje su prethodno boravile u područjima zahvaćenim epidemijom. S obzirom na to da je tigrasti komarac (Aedes albopictus) prisutan u brojnim dijelovima Evrope, prvenstveno oko Sredozemlja, postoji mogućnost daljeg širenja virusa od "uvezenih slučajeva" unutar Evrope. Detaljnije informacije o Zika virusu i kliničkoj slici možete pronaći ovdje. Bh. stručnjaci pak smatraju kako je ta mogućnost izuzetno mala te kako razloga za strah nema. Promjenjivo vrijeme ovog proljeća u cijeloj Evropi umanjuje aktivnost komaraca, a samim tim i smanjuje eventualni rizik od bolesti, navode iz epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo FBiH. U slučaju širenja zaraze navode kako će redovno pratiti izvještaje i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te postupiti prema Zakonu o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti, provođenjem preventivne dezinsekcije, kao i informiranjem stanovništva o bolesti i mjerama zaštite. "Što se tiče globalne procjene rizika, Zika virus se nastavlja širiti, naročito u područjima gdje je vektor prisutan, te zemlje moraju biti oprezne i provoditi mjere zaštite kao i slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije", navode iz epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo FBiH. U BiH trenutno nema zaraženih tigrastih komaraca U Federaciji BiH, prema istraživanjima koje je provodio Veterinarski fakultet u Sarajevu, u okviru projekta koji su finansirale organizacije EFSA (European Food Safety Authority) i ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control), ova vrsta komarca je registrirana u većem dijelu Hercegovine, međutim, komarci nisu bili zaraženi Zika virusom. Dosad nije registriran nijedan slučaj infekcije Zika virusom u Federaciji BiH. "Rezidentna populacija domaćeg tigrastog komaraca je utvrđena na jugu države i tu je ova vrsta udomaćena. To je područje od prelaza u Trebinju sa Dubrovniku sve do Livna. Najsjevernija tačka je bio Mostar. Osim u Mostaru, utvrđeno je prisustvo tigrastog komarca i u Republici Srpskoj, u području Laktaša, oko Dervente i na lokaciji Bosanskog Novog. Nismo utvrdili postojanje Zika virusa u uzorcima tigrastih komaraca koje smo mi prikupili", pojašnjava za Klix.ba prof. dr. Teufik Goletić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu koji je radio na ovom projektu koji je za cilj imao istraživanje populacije komaraca u BiH, uključujući i tigraste komarce. Ono što je potrebno naglasiti jeste da ne prenose svi tigrasti komarci Zika virus, već samo oni koji su zaraženi. "Samo ako se komarac (a to su uglavnom ženke) prethodno hranio na osobi koja je inficirana i kod koje je broj virusa u krvi dovoljno visok, može prenijeti virus na drugu osobu. Temeljom činjenice da mi još uvijek nemamo, koliko je meni poznato, zvanično utvrđen slučaj Zika virusa u BiH, u ovom je trenutku relativno mala mogućnost da se infekcija širi na taj način", kaže za Klix.ba prof. dr. Goletić. Veću zdravstvenu opasnost od komaraca predstavljaju zaraženi krpelji Prof. dr. Jasmin Omeragić, profesor parazitologije i šef Zavoda za epizootiologiju i Laboratorije za parazitologiju na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, za Klix.ba navodi kako Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako bi moglo doći do širenja Zika virusa nakon Evropskog prvenstva u Francuskoj i Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, no ističe kako kod nas nema prijetnje od širenja Zika virusa, budući da su u ovom kontekstu rizične države kao što su Portugal ili Francuska, zemlje koje imaju tzv. prekomorske prostore i otoke. Veću opasnost od Zika virusa i zaraženih tigrastih komaraca, smatra on, predstavljaju zaraženi krpelji i bolesti koje oni prenose. "Veću opasnost u BiH predstavlja borelioza, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, nego Zika virus. Mi imamo tigraste komarce, no oni nisu zastupljeni u velikoj mjeri. Da biste imali bolest, morate imati čovjeka koji nosi Zika virus. Tu osobu mora ubosti komarac da bi je onda prenio na drugu osobu. Opasnost od Zika virusa nije toliko izražena kod nas, veća je opasnost od nekih bolesti koje su već tu, borelioza ili krpeljski meningoencefalitis koje prenose krpelji", kaže prof. Omeragić koji je doktorirao o temi krpelja i radio sezonsku dinamiku na 26 lokaliteta u BiH. On dodaje kako simptomi lajmske bolesti vrlo često prođu nezabilježeni. "U prinicipu, ovakvih slučajeva ima više nego što mislimo", ističe prof. dr. Omeragić i dodaje kako 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja može prenijeti bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj kojeg ima na području čitave BiH. Prof. dr. Omeragić pojašnjava kako krpelji ne prenose samo boreliju, već i virus koji uzrokuje krpeljski meningoencefalitis. "Hrvatska, BiH i Crna Gora su, kad su u pitanju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, žarišna područja. U posljednjih desetak godina došlo je do velikih promjena, neke vrste krpelja koje nikad nismo imali sada imamo, a krpelji su se raširili od juga prema sjeveru", navodi ovaj profesor. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527062.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/tigrastih-komaraca-ima-i-u-bih-postoji-li-mogucnost-sirenja-zika-virusa/160527062 Fri, 27 May 2016 19:47:00 +0200 Poliklinika Sunce Agram na Ženskom sajmu u Sarajevu: Posebne radionice za djecu i trudnice Klix.ba U okviru Ženskog sajma koji će biti održan 28. i 29. maja. u Sarajevo City Centru pod sloganom "Mi znamo šta žene žele", Poliklinika Sunce Agram zajedno s Bosna Suncem Osiguranjem i BioSave timom imat će svoj štand na kojem će predstaviti svoje aktivnosti. Posebna pažnja bit će posvećena djeci i trudnicama. "Ovim putem Vam poručujemo da je PORODICA plus ZDRAVLJE prioritet broj jedan kojim se vodi naša ekipa, što su naši partneri prepoznali i prihvatili poziv da nastupimo zajedno. Posebnu pažnju posvećujemo djeci koja će u svom kutku moći pokazati svu svoju kreativnost, a što će biti i nagrađena. Trudnice će biti posebno počašćene, a kako i na koji način saznajte u subotu i nedelju, jer Poliklinika Sunce Agram i BioSave kompanija sprema posebno iznenađenje za njih te njihovu prinovu", navode iz Poliklinike Sunce Agram, Bosna Sunce Osiguranja i BioSavea. Za najmlađe će biti organizovana radionica o važnosti dentalne higijene koju će voditi Zubić Vila, a u okviru radionice roditelji će biti informisani o blagu u mliječnim zubićima. Na sva pitanja odgovarat će BioEden tim koji će posjetioce uputi tiu osnove procesa pohranjivanja matičnih ćelija iz mliječnog zubića i umnjaka. [VSLIKA]2[/VSLIKA] "Roditelji će se moći informisati o najnovijim dostignućima iz oblasti regenerativne medicine i prenatalne dijagnostike. Organizovali smo radionice i savjetovalište za trudnice i majke, gdje će se naši stručni saradnici pobrinuti da vam sve informacije o ovom najljepšem periodu u životu jedne žene budu dostupne i adekvatno prenesene. Mi ćemo biti drugačiji, želimo da podignemo svijest o očuvanju zdravlja, te da vam skrenemo pažnju o važnosti pohranjivanja matičnih ćelija kako bi osigurali svoju budućnost i budućnost vaše djece. Upoznajte svoje dijete i prije rođenja, posvetite mu svu pažnju i osigurajte njegovu budućnost čak do 2066. godine", poručili su iz Poliklinike Sunce Agram, Bosna Sunce Osiguranja i BioSavea. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527075.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/poliklinika-sunce-agram-na-zenskom-sajmu-u-sarajevu-posebne-radionice-za-djecu-i-trudnice/160527075 Fri, 27 May 2016 19:00:00 +0200 U subotu počinje besplatni putujući festivala za djecu - Futurea! Klix.ba Futurea je putujući dječiji festival, koji namjerava da svake godine obilazi različite gradove BiH i djeci „na vrata“ donositi šarene svjetove mašte, igara, edukacije, zabave i sporta! Ovogodišnji festival će biti podjeljen na četiri svijeta u kojima će svi posjetioci moći uživati u različitim radionicama: Svijet sporta i igara, Svijet najmlađih, Svijet mašte i magije, Svijet oceana/okeana. Pored toga što je besplatan ulaz za sve mališane, volonteri fondacije Futurea će obezbjediti i poklon iznenađenja za svaku najavljenu, organizovanu grupu djece koja dođe na festival! Svi zainteresirani će moći uživati u festivalu Futurea od 28. 5. do 1. 6. 2016. godine i to u četiri različita BiH grada: 28. 5. u Fojnici na otvorenom prostoru Zavoda Drin 30. 5. u Zenici u centru grada, Trg Alije Izetbegovića 31. 5. u Mostaru u prostoru Univerziteta Džemal Bijedić 1. 6. u Konjicu Fudbalski stadion U svakom od navedenih gradova završni dio Futurea festivala biti će veliki šou (predstava), koji će uključivati elemente sva četiri svijeta. Više o radionicama u kojima će mališani ove godine moć možete pronaći na www.futurea.ba. Festival Futurea je u potpunosti besplatan za sve posjetioce! lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527105.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/u-subotu-pocinje-besplatni-putujuci-festivala-za-djecu-futurea/160527105 Fri, 27 May 2016 18:15:00 +0200 Smrtnost od srčanih oboljenja visokih 54 posto Klix.ba Sedmi Internacionalni kongres kardiologa i angiologa BiH, koji se već tradicionalno održava svake tri godine, danas je održan u Mostaru. "Ove godine Kongres je okupio sudionike iz različitih zemalja svijeta (SAD, Njemačka, Švicarska) i regije kako bi se razmijenile nove spoznaje iz oblasti kardiologije, a sve u svrhu poboljšanja zdravlja stanovništva", kazala je predsjednica Udruženja kardiologa BiH i prof. s Kliničko-univerzitetskog centra Tuzla i Zumreta Kušljugić. Po njezinim riječima, u sklopu Kongresa bit će predstavljeno sedam vodiča za tretman, dijagnostiku i razne bolesti iz oblasti kardiologije i različitih disciplinama. Dodala je također kako bi Kongres trebao da donese jedan siguran benefit svim kardiolozima BiH i srodnim granama primarne i zdravstvene zaštite. "Na kongresu su i predstavnici Europske asocijacije kardiologa, kao dio istraživačkoga tima pravljenja registara oboljenja koja su aktualna, koja je to populacija i koja je to rizična skupina kako bi u sljedećih godina planirali provesti preventivne programe u svrhu smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koja u BiH iznosi 54 posto", zaključila je prof. Kušljugić. Zenaida Hasić, direktorica regije BiH u Bosnalijeku, koji je generalni sponzor Kongresa s međunarodnim učešćem, kazala je da oni kao društveno odgovorna kompanija kontinuirano ulažu u razvoj i edukaciju šire zdravstvene zajednice. "BiH ima najveći rizik od smrtnosti izazvane srčanim oboljenjem i s tim u svezi naš razvojni centar Bosnalijeka kontinuirano radi na razvoju novih molekula i terapijskih pristupa. Cilj nam je da i dalje održimo poziciju najvećeg domaćeg proizvođača lijekova u BiH", poručila je Hasić. Ona je istovremeno ukazala na široku paletu kardio lijekova koju ima Bosnalijek, a koji se odlikuju kvalitetom jer u 65 godina postojanja te kompanije, pohvalila se, nisu imali nijedno povlačenje lijeka s tržišta. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527081.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/zdravlje/smrtnost-od-srcanih-oboljenja-visokih-54-posto/160527081 Fri, 27 May 2016 15:03:00 +0200 Turska: Broj stranih posjetilaca opao za 30 posto SRNA Broj stranih turista u Turskoj umanjen je u aprilu za skoro 30 posto usljed bojazni za sigurnost poslije talasa napada i zbog napetih odnosa s Rusijom. Oko 1,75 miliona stranaca došlo je u Tursku u aprilu, što je za 28,7 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, saopćilo je Ministarstvo za turizam. Broj ruskih turista opao je za 79,3 posto. Posjetioci iz Rusije nekada su masovno obilazili Tursku, ali su prestali da dolaze nakon što su turski borbeni avioni oborili ruski bombarder u novembru prošle godine. Sigurnosna situacija u Turskoj utjecala je i na broj dolazaka iz ostalih zemalja poslije nekoliko samoubilačkih napada koje su izvršili džihadisti i kurdski militanti, prenio je AFP. Broj posjetilaca iz Njemačke, koji su najbrojniji među stranim turistima, opao je za preko 35 posto, a iz Britanije više od 24 posto. Smanjenje broja dolazaka stranaca osjeća se od početka godine, ali je april bio ubjedljivo najgori mjesec za turski turizam. Vlada je već usvojila paket pomoći ovoj privrednoj grani vrijedan nekoliko milijardi dolara. Turizam je u 2015. godini Turskoj donio prihod od 31,5 milijardi dolara. lifestyle http://static.klix.ba/media/images/vijesti/t1_160527074.jpg http://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/turska-broj-stranih-posjetilaca-opao-za-30-posto/160527074 Fri, 27 May 2016 14:36:00 +0200