Noć vještica ili Halloween je noć uoči Svih svetih, 31. oktobra.
Praznik se razvio iz keltskog festivala Samhain koji se slavio u noći prije prvog novembra, a vjerovalo se da je te noći "granica između svijeta mrtvih i svijeta živih najtanja". Stari Kelti su taj dan slavili kao početak Nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti.
Naime, stari Kelti su smatrali da u noći sa 31. oktobra na prvi novembar mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko dolaze na zemlju i posjećuju svoje domove.
Prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, živi su se maskirali u razne zastrašujuće likove, te pravili veliku buku kako bi otjerali duše umrlih. Tek dolaskom Rimljana noć vještica dobija stalni datum, a prema starom rimskog vjerovanju, bog lova Samhain te noći ubijao je Boga Sunca (prikazanog u obliku jelena), a Boginju vegetacije odvodi u podzemlje kako bi sve do proljeća brinula o mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih.
U toj noći su se gasile vatre na ognjištima, a legenda kaže da mrtvi dolaze posljednji put na ovaj svijet, pa su im pojedinci ostavljali hranu na pragovima svojih kuća, a drugi izdubljene bundeve ili krompire sa upaljenom svijećom, kako bi duše vidjele put nazad.
Tako su nastale i neizostavne lampe od izdubljenih tikvi, koje su u 16. stoljeću postale popularne najprije u Americi, a onda i u ostatku svijeta.
Danas se Noć vještica smatra jednim od najkomercijalizovanih praznika uopšte. Naime, širom svijeta se u danima uoči Halloweena potroše milioni dolara na kupovinu kostima vještica, vukodlaka i drugih mitoloških bića, te organizaciju raznih tematskih zabava.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
