John Henry Walsh
0

Kako je jedan čovjek zauvijek promijenio budući izgled pasa

Klix.ba
Major (Foto: University of Manchester)
Major (Foto: University of Manchester)
Kako je počela čuvena svjetska izložba pasa Crufts 2013, historičari su prikazali prvu klasifikaciju neke rase baziranu na fizičkom izgledu. Opis pointera Majora bio je prvi pokušaj standardizacije neke rase, prenosi Guardian.

Dvadeset sedam hiljada pasa i njihovih vlasnika okupilo se na Cruftsu, internacionalnoj izložbi pseće perfekcije i konfekcije, a mnogi se pitaju šta tačno sudije ocjenjuju kod pasa kako bi odlučili koji je najbolji predstavnik rase.

Historičari Univerziteta u Manchesteru smatraju da su otkrili prvi pokušaj definiranja standarda neke pseće rase baziranog na fizičkom izgledu, a tako su pronašli i prvog modernog psa – pointera Majora.

Opis psa otkriven je u časopisu "The Field“ iz 1865. godine, a iz edicije "Victorian journal“. John Henry Walsh, koji je pisao pod pseudonimom "Stonehenge“, iskoristio je sistem davanja ocjena različitim dijelovima tijela koji su do tada koristili uzgajivači golubova te tako utabao put psećim rasama kakve danas poznajemo.

Walshova metoda razvijena je kako bi riješila velike svađe zbog odluka sudija na izložbama, kojima je popularnost rasla iz dana u dan. Problem je bio u tome što je pas mogao pobijediti u jednom gradu, a da na narednoj izložbi u drugom gradu bude na posljednjem mjestu.

U septembru 1865., Walsh je objavio klasifikaciju pointera, koja je glavi i vratu davala 30 poena, obliku i generalnoj simetriji 25, nogama i stopalima 20, kvalitetu 20 te boji i dlaci 10 poena. Uskoro je uslijedila i klasifikacija gordon setera, koju su pratile i klasifikacije clumber i norfolk španijela, tartufara i fox terijera. Uređena kolekcija Walshovih standarda izašla je 1867. godine.

Profesor Michael Worboys, koji vodi Centar za historiju nauke, tehnologije i medicine na Univerzitetu u Manchersteru, objasnio je kako je standard pointera jedan od najvažnijih temelja u šest hiljada godina staroj vezi između ljudi i pasa.

"Kada su se psi počeli definirati kao 'rase', bili su uzgajani kako bi se što bolje uklopili u standarde rase, što je rezultiralo sa više parenja između srodnika te više zdravstvenih problema za pse iz takvog uzgoja. Walshova klasifikacija pokrenula je lančani proces u kojem su psi 'redizajnirani' i nanovo uzgojeni“, rekao je Worboys.

Julie-Marie Strange, sa Odsjeka za umjetnost, jezike i kulturu navodi kako je Walsh bio toliko impresioniran Majorom, kada je vidio crteže psa i čuo da je pobijedio na izložbi u Birminghamu, da je morao osmisliti klasifikaciju.

"Postoji historijsko uporište u načinu uzgoja mnogih rasa. Npr., iako su borbe sa bikovima zabranjene 1930. godine, bulldog je uzgojen u obliku koji je smatran idealnim za borbu sa bikom. Major je ukazao na dolazak novog doba, u kojem su psi uzgajani prema njihovom obliku i rodovniku. Naglasak na prilagođavanju pasa standardu brzo se proširio i na druge zemlje, a britanske izložbe su sve više oponašane i njihovi psi su uvoženi kao osnova za uzgoj“, rekla je Strange.

"Iako se Walshova klasifikacija danas više ne koristi, princip definiranja rase i suđenja osnovni su kriteriji današnjih izložbi“, izjavio je Neil Pemberton, saradnik na projektu.